Školska segregacija je jedan od najgorih oblika diskriminacije

Školska segregacija zaista predstavlja jedan od najgorih oblika diskriminacije koje značajno narušava osnovna prava djeteta, jer su njihove mogućnosti učenja ozbiljno narušene izoliranjem i nedostatkom uključivanja u redovne škole

2980
Romska djevojčica u školi. Foto: The Daily Beast

Romska zajednica je najveća etnička manjina u Evropi. U srednjoj i istočnoj Europi suočava se s duboko ukorijenjenim predrasudama i  diskriminacijom u svakodnevnom životu, od stanovanja do socijalnih i zdravstvenih usluga, zapošljavanja i obrazovanja.

U području obrazovanja, romska djeca su žrtve segregacije u školama, je rim se sistematski uskraćuje prava na obrazovanje u osnovnom obrazovanju. Segregacija se odražava na način da se razdvajaju od ostale djece i smještaju u posebne škole, ili razrede. Kao rezultat toga, oni su osuđeni na niskokvalitetno obrazovanje bez mogućnosti inkluzije, nastavljajući začarani ciklus dezintegracije Roma.

Šta je školska segregacija?

Dok se djeca širom Evrope vraćaju u školu u septembru, romska djeca u srednjoj Evropi suočavaju se s različitim oblicima školske segregacije. Segregacija započinje unutar škola, gdje romska djeca pohađaju redovnu školu, ali se smještaju u odvojene učionice. Druga, međuškolska segregacija događa se kada su romska djeca smještena u različitim školama od druge djece. To se događa iz više razloga, a jedan od mogućih jeste jer su neke škole bliže romskim naseljima, ili zbog pristranog ispitivanja učenika prije ulaska u osnovnu školu, što rezultira pogrešnom dijagnozom romske djece kao blago mentalno oboljelim, na osnovu čega se smještaju u specijalne škole.

Ove vrste segracije prisutne su širom Europe.

Što to znači za romsku djecu?

Ova segregacija kao posljedicu ostavlja ogromne probleme za Rome. Romska djeca usred segregacije i nejednakih mogućnosti obrazovanja nerijetko odustaju od daljeg školovanja nakon osnovnoškolskog obrazovanja, koje pod okriljem zakona moraju završiti. Kao finalni rezultat diskriminacije u osnovnoškolskom obrazovanju i segregaciji Roma u čitavoj Evropi, danas je prisutan nedostatak zastupljenosti romske djece u srednjim školama i visokoškolskom obrazovanju, što dovodi do poteškoća u pronalasku zaposlenja za Rome.

Osim toga, oni su stigmatizirani, a ovo odvajanje može ometati njihovu integraciju u društvo i produžiti stereotipe i rasizam. Ravnopravni pristup obrazovanju bi im omogućio pristup mogućnostima zapošljavanja i dopuštao im da se iskorijeni iz siromaštva, kao i da bi unaprijedili uključivanje i sudjelovanje Roma u društvu općenito.

Iz perspektive većinskog društva, heterogeni pristup obrazovanju također bi mogao pomoći. Kontakt između djece u nepovoljnom položaju i djece koja nisu u nepovoljnom položaju, mogao bi poboljšati socijalne vještine s obje strane, podstaknuti empatiju i toleranciju, te stvoriti okruženje za učenje u kojoj djeca mogu učiti jedni od drugih.

Vladine politike koje potiču segregaciju su kratkovidne i kontraproduktivne. Širom Evrope postoji ogroman broj nezaposlenih Roma, a u isto vrijeme zemlje širom Evrope se bore sa manjkom radne snage u mnogim uslužnim djelatnostima i poslovima koji zahtijevaju nekvalificirani rad. Države koje kreiraju razumnije politike, obučavaju Rome kako bi pomogla u popunjavanju radnih mjesta gdje trenutno vlada nestašica radnog kadra.

U drugim manje razvijenim, ili osviješćenim zemljama kao što je između ostalih Bosna i Hercegovina, mladi ljudi napuštaju državu usred nedostatka politika koje bi im omogućile adekvatno zaposlenje.

Cijela generacija Roma je izgubljena zbog politike vlade. Njihova prisutnost smatra se teretom države, pogotovo njegovim proračunom.

“Postoje pozitivni pomaci, poput donošenja antidiskriminacijskih zakona i strategija, ali situacija je daleko od idealne, jedan od gorućih problema jeste nemogućnost boraca za ljudska prava da se zapravo i bore protiv rasne diskriminacije i trajnog problema segregacije romske djece u obrazovanju i stambenom zbrinjavanju”, rekao je Christian Ahlund, direktor Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije u jednoj izjavi za češki informativni portal Clovekvtisni.

Kako saznajemo iz izvještaja Europske komisije, vlade država obično iznose niz razloga koji opravdavaju školsku segregaciju i niz razloga zbog kojih bi izravno interveniranje s ciljem odstranjivanja školskog sustava koji rade na principu segregacije bilo teško ili nepraktično.

Ti faktori i razlozi uključuju poteškoće s jezikom, uključujući sklonost obitelji iz većinskog stanovništva da upisuju svoju djecu u razrede i škole koje pohađaju i ostala (bijela) djeca.
To se odražava u čestom nedostatku reakcije vlasti na odluke suda, uključujući odluke Evropskog suda za ljudska prava, koje se ne moraju nužno prevesti.

Kada se govori o statističkim podacima čak je i Vijeće Europe u svojim izvještajima zabilježilo sve veću školsku segregaciju. Evropska unija mora nastaviti činiti sve što je u njenoj moći kako osnažila marginalizovane grupacije u društva, među kojima su najbrojniji Romi.

Segregacija romske djece u školi je čisti gubitak javnog novca. Kada bi jeftinija i pravednija rješenja poboljšala obrazovne ishode za Rome, spasili bi potencijalno izgubljenu generaciju i uvelike pomogle Evropskom društvu u cjelini.

Školska segregacija zaista predstavlja jedan od najgorih oblika diskriminacije koje značajno narušava osnovna prava djeteta, jer su njihove mogućnosti učenja ozbiljno narušene izoliranjem i nedostatkom uključivanja u redovne škole.

To je jasna manifestacija nepravde protiv manjinskih i drugih ugroženih skupina, koja također opravdava marginalizaciju čitavih skupina stanovništva u Evropi. Poboljšanje cijelokupne situacije koja se trenutno odvija nad Romima može se postići kombinacijom jakih antidiskriminacijskih mjera, uključujući zakonodavne mjere i politike koje promiču inkluzivnije obrazovne sustave.

(portal-udar.net)