U junu ove godine objavljen je snimak iz Zdravstvenog centra u Brčkom, na kojem se vidi da je jedna od ladica posebno označena natpisom „Romi“ a u nju stavljeni zdravstveni kartoni romske populacije iz Brčkog. Radi se o dječijem dispanzeru u ustanovi.
Na ovaj primjer diskriminacije reagovala su neka nevladina udruženja, rijetki zastupnici u Skupštini Distrikta Brčko i malobrojni mediji. U Brčkom živi oko dvije i po hiljade Roma.
Ascoijacija mladih Aksiom, uputila je saopćenje u kom je navela kako je ovo očit primjer rasizma i svjesne namjere da se pacijenti koji dolaze iz romske zajednice odvoje od onih koji dolaze iz većinskog stanovništva. Zbog toga su iz Aksioma zahtijevali da se hitno utvrdi ko je odgovoran za ovu praksu, te da li je uprava ove zdravstvene ustanove bila upoznata sa njom.

Mjesec i po kasnije, nema posebnih zaključaka o tome šta se zapravo dogodilo i čija je ovaj događaj odgovornost. Ured Ombudsmana istragu po službenoj dužnosti otvorio je nakon saopćenja Aksioma, i Javnoj zdravstvenoj ustanovi Zdravstveni centar Brčko uputili zahtjev za izjašnjenje na okolnosti iz predmetnog saopćenja. Iz Ureda Ombudsmana za Udar nisu mogli reći sa kim su do sada razgovarali, nitu u kojoj je fazi ovaj predmet. Pozivaju se na diskreciju na koju ih obavezuje i zakon, bez prejudiciranja razmatranja.
Podsjećaju tek na svoju ulogu, a ona je:
– Zakon o Ombudsmenu za ljudska prava BiH propisuje da je Ombudsmen za ljudska prava neovisna institucija uspostavljena u cilju promovisanja dobre uprave i vladavine prava, zaštite prava i sloboda fizičkih i pravnih osoba, kako je garantirano posebnim Ustavom BiH i međunarodnim sporazumima iz dodatka tog Ustava. Institucija djeluje po prijemu žalbe ili ex officio, a ombudsmeni svoje odluke donose nakon provedenog postupka utvrđenja svih činjenica i okolnosti u vezi sa konkretnim pitanjem povrede ljudskih prava, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
Nakon objave informacije reagovala je i Mejra Šečić, romska aktivistica i zastupnica u Skupštini Brčko Distrikta.

U saopćenju koje je izdala navela je da je romska zajednica u Brčkom razočarana podjelama koje još uvijek postoje, te da je riječ o rasizmu i segregaciji najmlađih.
– Ovakve stvari se ne smiju dešavati, tražimo da se odgovorni pronađu i najstrožije kazne. Rasizam i diskriminacija nemaju mjesto u našem društvu, romska zajednica želi da napreduje, i iz dana u dan pravimo pomake, ovakvi činovi nas za svaki naš korak naprijed, vraća stotinu unazad – rekla je.
Ali u Zdravstvenoj ustanovi Brčko naveli su kako se radi o projektu „Akcioni plan za rješavanje problema u zdravstvu romske populacije“ čiji je nositelj Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Naveli su kako je i Mejra Šečić učestvovala u njegovoj realizaciji.
– Romi su narod, u ovoj državi i gradu su priznati kao nacionalna manjina. To je ime naroda. Ja tu ne vidim ništa uvredljivo. Ako gospođa misli da je to uvredljivo neka u Skupštini predloži neki drugačiji način obilježavanja – rekao je doktor Nihad Musić.

Ali dr. Musić zaboravlja na činjenicu da je praksa označavanja po pripadnosti nepoznata u zdravstvenim ustanovama i potpuno neprihvatljiva. Kako onda drugačije objasniti to što kartoni pripadnika ostalih naroda nisu razvrstani u posebne ladice?
Diskriminaciju u ovom slučaju ne vide ni u Ministarstvu za ljudska prava BiH. Kako je za Radio Slobodna Evropa rekla pomoćnica ministra Saliha Đuderija, obilježavanje je provedeno jer se radi o sredstvima koja ministarstvo daje za podršku Romima van sistema:
– Ne možete sredstva drugačije pravdati što nećete evidentirati vrstu usluge koja je pružena u odnosu na materijalna sredstva koja izdvaja Ministarstvo. Podaci o zdravstvenoj zaštiti su povjerljivi, mogu biti razvrstani ljudi po različitim bolestima. Apsolutno to nema veze sa diskriminacijom, i to nipošto ne znači da opći pristup u zdravstvenoj zaštiti u kontekstu generalnog sistema nije jednak za sve – rekla je.

Da je ovo opravdanje tek relativizacija brčanskog slučaja dokazuje i to što je ovo jedino „razvrstavanje“. Hipotetičke teze da se može razvrstavati padaju u vodu kada se uzme u obzir da se ipak ne razvrstava. Osim kada je riječ o Romima.
BEZ IZVINJENJA ZA ROMSKU ZAJEDNICU
Mejra Šečić za Udar kaže kako je u realizaciji projekata učestvovala ponekad, i to volonterski, pomažući svojim sugrađanima da dobiju zdravstvenu uslugu. Ali to nipošto ne znači da je pristala na diskriminaciju i etiketiranje. Nažalost, do danas se niko nije javno izvinio brčanskim Romima za ovaj slučaj, kako bi barem dijelom ispravio nanesenu nepravdu. Taj očekivani etički čin je izostao:
– Želimo da nam se izvinu i da kažu da nisu mislili da nas diskriminišu. Reagovala sam jer sam smatrala da nije korektno to odvajanje kartona, to se do sada nije dogodilo. Nama naravno nije problem što smo nazvani Romima, mi jesmo Romi, ali i ako je bio u pitanju projekat koji rade, nije bilo korektno – kaže Mejra Šečić za Udar.
Ranije je, kaže, na Skupštini Brčko Distrikta pohvalno govorila o brčanskom zdravstvu, a hvalit će ih i ubuduće kada to zaluže. Upravo zbog toga smatra da ima pravo i na kritiku kao zastupnica najbrojnije nacionalne manjine:
– Reakcije mojih Roma su bile da se mora prestati sa tom diskriminacijom. Zamislite, naprimjer, da su napisali negdje invalidi, ako imaju projekat za osobe sa invaliditetom. Ni to ne bi bilo uredu.

Ovaj slučaj mogao bi se tretirati i kao znak pritajene diskriminacije u društvu:
– Pa tako i ja i moji Romi u Brčkom osjećamo, ali očekujem da nas pozovu pa da porazgovaramo, možda ipak nije bilo namjerno. Ono čega se plašimo jeste da se ne počne širiti taj diskriminatorni odnos, naprimjer na škole. U školama nismo još osjetili diskriminaciju.
Mejra Šečić ima osmero unuka koji pohađaju osnovnu školu u Brčkom. Upravo zbog toga što njeni unuci do sada tokom školovanja nisu osjetili diskriminaciju, pokušava učiniti sve da tako i ostane. Zbog toga je priznavanje previda u zdravstvu i javno izvinjenje, najmanje što se može učiniti kako bi se dao primjer da su u Brčkom zaista svi – jednaki.
(Portal Udar)