Romski
Holistički pritup koga promoviše Savet za regionalnu saradnju (RCC), odnosno projekat Integracija Roma, novi je korak u realizaciji akcionih planova za poboljšanje života Roma u oblastima stanovanja, zapošljavanja, zdravstva i obrazovanja. Može se reći da je ovo vrlo konkretan korak da se prekine tzv. krug siromaštva u kojem se romska zajednica, širom regiona, vrti već decenijama.
SIGRAN KROV I NESIGURAN ŽIVOT
Tokom Dekade inkluzije Roma, zemlje u kojima se sporovidio ovaj projekat, ulagale su ozbiljna sredstva kako bi se poboljšali uslovi u kojima žive Romi. Analizirajući iskustva i rezultate nakon deset godina, došlo se do uvida da su mjerilo uspjeha bile brojke. Gledao se broj izgrađenih kuća, ali ne i kvalitet gradnje, ili broj uposlenih Roma i Romkinja tokom jedne godine, ali ne i koliko se njih zadržalo na tim poslovima.
Po tim mjerilima, Bosna i Hercegovina je recimo vodeća zemlja po broju ljudi kojima je obezbjeđen krov nad glavom. I zaista, tokom Dekade, izgrađeno je, ili sanirano 1000 stambenih jedinica, odnosno oko 5000 osoba je dobilo siguran krov nad glavom.
Nažalost, obezbjeđivanje kuće, ili stana, nije išlo paralelno sa obezbjeđivanjem posla. Problem je nastao kada su svi shvatili da su se problemi iz neuslovnih kuća, samo premjestili u nove stambene objekte. Jer, šta porodici vrijedi nova kuća u kojoj niko nema posao?! Danas vrlo često možete vidjeti novu stambenu zgradu, izgrađenu za Rome, ispred koje je nagomilan karton i razni metali. Ljudi su samo nastavili da se bave onim čime su se bavili i dok su živjeli u nekim improvizovanim objektima iz kojih su sklonjeni. Oni jesu dobili kvalitetno mjesto stanovanja, ali se kvalitet plaća. Plaćaju se i troškovi vode, struje i ostalih komunalija koje od sakupljanja sekundarnih sirovina ne mogu da se nadoknade.
Ako ćemo jednu romsku porodicu izvući iz kruga siromaštva, onda treba uposliti makar jednog člana da bi se mogli plaćati računi u toj novoizgrađenoj kući. Pored toga, posao otvara vrata najmlađim članovima porodice da bezbrižno pohađaju školu, budu obrazovani i jednog dana konkuretni na tržištu rada, a kroz zapošljavanje, osigurana je i zdravstvena zaštita.
Jedino u ovakvim domovima možemo očekivati odrastanje nove generacije Roma i Romkinja i zbog toga se puno očekuje od novog, integrisanog pristupa u sprovođenju akcionih planova.
Novi, cjelovit (holistički) pristup, zapravo je odgovor na pitanja – kako nakon Dekade?
STANOVANJE vs. ZAPOŠLJAVANJE vs. OBRAZOVANJE
Integrisano stanovanje, kako se definisalo u Akcionom planu za poboljšanje stambenih uslova Roma u BiH, nažalost nije zaživjelo. Ideja je bila da makar jedan član porodice koja dobije kuću, ili stan, dobije i posao kako bi porodica mogla normalno živjeti. Dešavalo se da neko dobije stan i posao u isto vrijeme, ali to više možemo tumačiti kao slučajnost, nego kao rezultat predviđenog programa.
Želimir Lalić iz Odsjeka za zaštitu prava nacionalnih manjina u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, kaže da je integrisanje ovih oblasti jedan od ciljeva Ministarstva, jer je to jedini način kako se romskoj porodici može obezbjediti kvaliteniji život.
U novom Akcionom planu 2017-2020. koji obuhvata zapošljavanje i stanovanje, nije predviđen integrisan pristup ovih oblasti. S druge strane, Lalić kaže da će u Ministarstvu voditi računa o tome da se dvije oblasti uvežu. U narednom periodu kroz programe prekvalifikacije i preko zavoda za zapošljavanje, radiće se na tome da se, ako ništ drugo, ljudi kojima se gradi stambeni objekat, uposle na radovima njegove izgradnje.
–To bi moglo biti jako efikasno. Ljudi bi radili, više bi cijenili taj objekat koji dobiju, a i zaradiće neka sredstva za život – rekao je Lalić.
Ideja oko uvezivanja ova dva programa je došla od Evropkse komisije, ali se nažalost nije mogla uskladiti sa zakonodavstvom u zemljama našeg regiona iz razloga što se zapošljavanje regulira posebnim pravnim aktima. Ideja da se Romi mogu uposliti na izgradnji stambenih objekata je dobra, ali se postavlja pitanje da li je to moguće?
Boris Pupić, član Odbora za Rome pri VM Bosne i Hercegivine, kaže da je kvalifikacija tih ljudi jako bitna i ona određuje kakvim bi se poslovima ti ljudi mogli baviti u procesu gradnje jednog stambenog objekta?
On navodi da poslodavci, odnosno građevinske firme koje rade na izgradnji stambenih objekata i koji bi eventualno angažovali Rome, morali bi to uraditi na osnovu nekih stručnih potreba koje imaju, a ne da zaposle nekoga samo zato što je Rom.
Nema sumnje, kaže Pupić, da je posao ključ i da je on svima potreban, ali je isto tako obrazovanje neodvojiv dio pri zapošljavanju, odnosno kvalifikacija za određen posao.
–Ovo je nešto što se ne može uraditi „preko noći“ i govorimo o procesu koji bi, kada se pokrene, morao biti dugoročan – kaže Pupić.
Ovo sada nameće i jednu drugu ideju: Da li bi jedna romska porodica morala biti „osuđena“ da čeka da joj se obezbjedi kuća, ukoliko je jedan, ili su više članova te porodice zaposleni i imaju primanja?
Pupić govori i da sami romski predstavnici ističu činjenicu da bi „zaposlen Rom mogao za sebe i svoju porodcu da obezbjedi mjesto stanovanja i ne bi morao biti osuđen da bude korisnik nekog stambenog programa“.
EKONOMSKI OSNAŽEN I STAMBENO ZBRINUT
Iz romskog nevladinog sektora, kažu da je sasvim prirodno da ove dvije oblasti idu jedna s drugom i da se programi zapošljavanja i stanovanja, moraju uvezivati.
Nedžad Jusić, iz Organizacije EuroRom, smatra da je zapošljavanje prioritet svih ljudi, pa tako i Roma, jer ako je neko ekonomski osnažen, onda može školovati djecu, napraviti sam svoj dom i održavati ga!
On kaže da je možda i najveći propust Dekade Roma to što određeni programi nisu bili uvezani kako bi imali veći efekat.
–Moram reći da je to greška samih donatora i implementatora koji su se vodili time da imaju što veći broj urađenih stambenih objekata, što veći broj upisane djece u škole, samo da bi imali šta da pokažu. Moja je poruka svima da, ako treba, neka bude i manji broj Roma obuhvaćen programima, ali da ta usluga koju dobiju, bude kvalitetna – govori Jusić.
On poručuje da time što se nekom Romu koji je neobrazovan i bez mjesečnih primanja obezbjedi stan, ne rješava problem – naprotiv – time se generiše još veći, jer sa legalnim stanovanjem, idu i određene obaveze, a one najosnovnije su plaćanje komunalnih troškova?
–Doći ćemo u situaciju da će se pokretati tužbe zbog neizmirivanja troškova protiv tih Roma. I, šta smo onda uradili – pita se Jusić.
Rješenje Jusić vidi u objedinjavanju dva postojeća programa u jedan. Kaže i da je žalosno što se u program stanovanja potrošilo na desetine miliona maraka, a da niti jednu jedinu marku od građevinskih radova nije zaradio ni jedan Rom?!
Nije sve u brojkama i broju izgrađenih kuća, kaže Jusić, veće je suštinsko pitanje kako taj čovjek živi?
NOVI PRISTUP
Orhan Usein, šef Kancelarije za integraciju Roma pri Regionalnom savetu za saradnju, rekao je za Udar da je pitanje socijalne uključenosti Roma i dalje je posebno važno! Analizirajući period od 2005. do 2015. u zemljama u kojima se sprovodila Dekada (i nastavlja Program Integracije Roma), Usein kaže da se sasvim jasno može reći da romska pitanja postaju vidljiva. Takođe navodi da se komunikacija na relaciji Romi – neromi pretvorila u službenu raspravu među vladama i institucijama EU-a.
– Kao postignuće, vrlo često govorimo o obrazovanju, ali to nije glavni cilj u ispunjavanju ili poboljšanju životnih uvjeta Roma. Iako je inicijativa iznimno važna, nedostaje nam ključna promjena – stanovanje i zapošljavanje. Dakle, unutar glavnih politika, jasno postavljeni ciljevi, planiranje resursa i poboljšan sustav mehanizama praćenja u području stanovanja i zapošljavanja, bez isključivanja područja zdravstva – objašnjava Usein.
Za stanovanje i zapošljavanje, Usein kaže da su osnovne ljudske potrebe i da ne bi trebale biti odvojene. S druge strane, kaže da se vlade zemalja zapadnog Balkana suočavaju s poteškoćama u provedbi mjera za stanovanje zbog nedostatka sredstava, a da se Romi suočavaju s prisilnim deložacijama bez zajamčenog stanovanja.
–Podupiranje održivog zapošljavanja i pristup uslugama je nešto što mora postojati. Vijeće za regionalnu suradnju i tim projekta Integracija Roma i dalje pružaju potporu vlastima zapadnog Balkana kako bi adekvatno planirali potrebne mjere za integraciju Roma, uključujući dodjelu odgovarajućih resursa u svim poljima, ali s naglaskom na zapošljavanje i stanovanje – rekao je Usein.
U periodu koji je došao nakon 2015., ubrzano se krenulo sa nastavkom procesa koji su započeli Dekadom. Krenulo se i sa poboljšanjem nekih pojedinosti, prije svega onih koje se tiču statistike i izvještavanja koje pripremaju vlade zemalja, koje su se obavezale i preuzele odgovornost da godišnje izvještavaju o provedbi politike integracije Roma.
–Trenutno je u toku bolja koordinacija u prikupljanju podataka i izvještavanje, već smo u kontaktu s EUROSTAT-om i DG NEAR-om, Europskom komisijom o pronalaženju najboljeg mogućeg modela koji će funkcionirati u svakoj zemlji za prikupljanje podataka, imajući na umu osjetljive propise o etničkom profiliranju – rekao je Usein.
Od posebne važnosti, na kraju je istakao i nedavno usvojenu Deklaraciju o integraciji Roma, koju su lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisli su 5. jula i koja predviđa čitav niz mjera kojim bi se trebao drastično popraviti status Roma u državama zapadnog Balkana.
(portal-udar.net)
