Romski
Kriza izazvana epidemijom koronavirusa dovela je do velikih poremećaja u bh. ekonomiji. No, mnogi se slažu da je najveće probleme uzrokovala malim, porodičnim firmama.
Veće kompanije imaju zalihe materijala, bolje razvijenu mrežu kupaca, sigurniji pristup kapitalu i značajne zalihe novca. Osim toga, mnogi od njih su pribjegli otpuštanju radnika tokom krize kako bi smanjili troškove.
S druge strane, veliki broj malih biznisa, odnosno njihovih vlasnika, živi poput bilo kojih radnika – “od prvog do prvog”.
Većina njih nije imala novca u rezervi kako bi premostili mjesece krize, naročito s obzirom na činjenicu da je pomoć vlasti bila preniska i zakašnjela.
Njihov promet se smanjio ne samo zbog mjera zatvaranja, takozvanog “lockdowna” koji je bio uveden proljetos, već i zbog generalnog pada kupovne moći građana i nesigurnosti koja se uvukla među kupce.
Najteže su pogođeni sektori ugostiteljstva, turizma, prevoza, njege i ljepote itd.
SVI SU POSTALI NESIGURNI
Iz salona namještaja Zim-Commerce za Udar su kazali da su osjetili udar krize, te da se u kupce uvukla nesigurnost.
– Bit ćemo iskreni i reći da je naš posao opao u periodu od početka same pandemije, pa do danas. Osjeti se kolebljivost kupca, te se osjeti teži i sporiji dotok robe – kaže nam Mirela Ljiljić, vlasnica i rukovodilac prodaje.
Kupci su, kako ističe, postali neodlučni, nervozni i vrlo zahtjevni oko kupovine.
– I sami smo postali nesigurni i nestrpljivi, osjeti se negativna energija. Sve u svemu, nismo zadovoljni i sve je postalo nesigurno, od kupca, dobavljača… – navodi naša sagovornica.
BLISKI KONTAKT POSTAO OPASNOST
Korona je učinila da vlasnici biznisa više ne razmišljaju o tome kako da se obogate, već kako da prežive. Svi su svjesni da je 2020. godina za zaborav, i jedini cilj je sastaviti kraj s krajem.
Među najteže pogođenim sektorima su frizerski i saloni za bilo koju vrstu njege. Oni imaju direktan kontakt s mušterijama što je veliki problem u vrijeme kada svi nastoje maksimalno smanjiti kretanje i držati fizičku distancu, kako bi smanjili mogućnost zaraze.
Mirela Potogija, vlasnica frizerskog salona Volume iz Sarajeva, kaže za Udar da je korona itekako utjecala na posao.
– Ali opet, s druge strane kada gledam, dođe mušterija i opet je to nešto, možemo se nekako izvući, jer mi nemamo plate, već koliko uradiš, toliko imaš – kaže Potogija.
Kako ističe, bilo je mušterija koje su prebolovale COVID, ali brzo su se oporavile i ponovo dolaze.
– Ima mušterija koje imaju strah da ulaze u salone, koji su inače pod staklenim zvonom u životu, plaše se da će ih frizer zaraziti, jer mi smo potencijalni prenosioci, pa sami sebi rade frizure u kući – ističe ona u izjavi za naš portal.
Dodaje da, “hvala Bogu niti sam dobila niti sam prenijela i nadam se da će tako ostati”, iako “kaska mjesec i po zbog lockdowna”.
SANJAJU O POVRATKU NA STARO
Mnogi vlasnici malih biznisa morali su se tokom trajanja krize baviti drugim poslovima kako bi opstali. U međuvremenu, oni čekaju bolja vremana i sanjaju “povratku na staro”.
Damir Bajraktarević, vlasnik brenda drvenih naočala DAWOOD, kaže za Udar da, kada je došla korona, trebalo je naći način da se prebrodi “kriza u finansijskom smislu”.
– Proljeće i ljeto su naša sezona koja je ove godine bila skoro pa nikakva. Ono što smo zamišljali u prošloj godini i kako smo se pripremali, daleko je od toga. Ja sam čak bio primoran da radim neke uslužne poslove vezane za dizajn i programiranje CNC mašina – navodi on.
Sad kada je sve otvoreno, nisu se ni približno još vratili na onaj nivo od prije krize.
– Korona jeste u mnogome pogoršala situaciju. Ljudi ne kupuju svakako, što se može primijetiti u supermarketima – ističe Bajraktarević.
Dodaje da je korona najviše pogodila mikro preduzeća, odnosno male, porodične biznise.
– Mala su obrtna sredstva i ljudi nisu u prilici da se izbore sa tako drastičnim padovima. Ovo je situacija koja je sve iznenadila, od velikih do malih. Ali su mali najviše pogođeni. Velike firme će i poslije korone imati priliku da nastave poslovanje, jer će na računu imati dovoljno novca, kao što su imali kad su počinjali posao. A neki mali biznisi koji imaju profite kojima se pokriju plate, nisu imali priliku da opstanu – naglašava on.
Ovo će, zaključuje, biti pouka svima da uvijek treba imati neku rezervu za ovakve ili slične situacije.
UGOSTITELJI ZATVARAJU RESTORANE I KAFIĆE
Među najteže pogođenim djelatnostima je ugostiteljstvo. Mnogi vlasnici su zatvorili svoje kafiće i restorane. Jedan od njih je poznati sarajevski ugostitelj Denis Stojnić.
– Nažalost, usljed trenutne situacije koja je djelimično uzrokovana pandemijom COVID virusa, ali u najvećoj mjeri “suludim” mjerama nekompetentnog kriznog štaba kao vladajuće elite koja nema ni znanja ni volje, a ni sluha za potrebe ugostiteljskog sektora, prinuđeni smo trenutno zatvoriti naš i vaš “Cheer’s Kitchen” “Cheers Pub” i “Murphy’s” – objavio je nedavno Stojnić.
Od početka pandemije trudili su se poštovati sve mjere, nisu otpustili niti jednog radnika te su ulagali u prilagođavanje objekta epidemiološkim preporukama. Zauzvrat su, kako je rekao, dobili “kaznene ekspedicije od strane inspekcije koji su se ponašali kao da skupljaju harač”.
Sa svakim objektom koji su prinuđeni da zatvore 10-tak ljudi ostaje bez posla direktno.
– To znači isto toliko porodica ostaje bez egzistencijalnih sredstava za život. Mi nismo ostavili svoje uposlene na cjedilu ni za vrijeme “lockdowna,” nećemo ni sada. Ali zaista bez obzira na dobru volju ovo je veće od nas, ovdje se država mora uključiti. Nadam se da griješim ali sve ovo vodi do strašne eskalacije i socijalnih nemira – objavio je nedavno Stojnić.
Sličnog je stave i Senad Chupo Hasanović, vlasnik “The Puba” na Dolac Malti.
– Krizni štab uvodi policijski sat i ograničava kretanje građana u cijeloj Fedraciji samo zato što se neki ugostiteljski objekti ne pridržavaju radnog vremena!? Zato će sad ovi, što se pridržavaju svih pravila, morati skratiti radno vrijeme za cijeli sat da bi i gosti i uposlenici mogli doći do svojih domova do 23h – objavio je na svom Facebook profilu.
Sarajevski klub Trezor ranije je najavio da prekida rad.
– Zbog nove mjere nadležnih, a koja se odnosi na maksimalno 30 ljudi u zatvorenim prostorima, prisiljeni smo ponovo obustaviti rad kluba… Čuvajte se, vidimo se i slušamo u nekim boljim vremenima – objavili su ranije iz Trezora na društvenim mrežama.
NISU SVI OSJETILI KRIZU
Na kraju, ono što je još bolno, jeste činjenica da nisu svi jednako osjetili krizu. Dok su privrednici, naročito mali, pretrpjeli velike gubitke, javni sektor je prošao neoštećen.
Plate nisu snižavane, a ostale baneficije također su nastavili uživati kao da krize nije ne bilo.
Na samom početku pandemije, federalni premijer Fadil Novalić ali i drugi zvaničnici najavili su smanjenje primanja administraciji kako bi se teret krize pravedeno raspodijelio, odnosno kako bi ostalo više novca za pomoć privredi.
No, do tog smanjenja nikada nije došlo, a pomoć privredi je bila simbolična, i uglavnom se svela na pokrivanje doprinosa na minimalnu platu za radnike firmi koje su ispunjavale određene uslove.
Prema podacima analitičke kuće SeeNews, Bosna i Hercegovina je uložila najmanje novca u pomoć privredi od zemalja užeg regiona, a više samo od Moldavije u širem regionu, mjereno procentualno prema veličini bruto društvenog proizvoda (BDP). Ulaganja BiH u privedu prema tim podacima iznosila su samo 3 posto BDP-a.
Pokretanje privatnog biznisa je ispunjenje životnog sna. Mnogi poduzetnički snovi su prekinuti krizom izazvanom korovirusom i slabom reakcijom države kada je riječ o pomoći privredi.
Jedina nada je da će pandemija uskoro proći…
(portal-udar.net)
