Sve manje Roma govori romski jezik

1984

Petog novembar obilježava se Svjetski dan romskog jezika. Zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava višu razinu socio-lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika.

Standardizacijom romskog jezika direktno se utiče na kvalitet obrazovanja Roma/kinja na njihovom maternjem jeziku, te na ostvarivanje prava romske nacionalne manjine na služenje vlastitim jezikom ne samo u obrazovanju, nego i u svim vidovima komunikacije i očuvanja nacionalnog identiteta.

Svjetski dan romskog jezika prvi je put obilježen 5. novembra 2008. godine u Hrvatskoj. Godinu kasnije, u Zagrebu se na Međunarodnom simpoziju okupilo tridesetak lingvista, publicista i pisaca iz evropskih zemalja koji su dali podršku inicijativi, i pozvali sve zainteresovane da joj se pridruže i osiguraju trajnu brigu o romskom jeziku.

Prema nekim podacima oko 10 procenata romske populacije još uvijek govori romski jezik i to je uglavnom u zajednicama gdje striktno živi romska populacija. Govornici romskog jezika obično jezik nazivaju “rromani čhib” (romski jezik) ili rromanes (na romski način).

Ove godine u Kaknju je prvi put obilježen ovaj dan u organizaciji Centra za majke „Nada“.

„Mi na ovaj način želimo doprinijeti očuvanju romskog jezika. Imamo bogatu kulturu i tradiciju, ali imamo problem što nemamo mnogo pisanih tragova na romskom jeziku, već se uglavnom prenosilo s koljena na koljeno. To je jedini vid očuvanja našeg identiteta“, rekla je Zemina Vehabović, predsjednica Centra za majke „Nada“.

Jezik je identitet jednog naroda. Nažalost, romski jezik se sve više zaboravlja. Mladi Romi i Romkinje gotovo da ga i ne govore, samim time gube svoju kulturu i tradiciju, ali i porijeklo.

„Informisanjem cjelokupnog BH društva o romskoj kulturi i tradiciji a najviše jeziku mi radimo i na rušenju stereotipnog i negativnog mišljenja o romskoj zajednici. Ali sa druge strane moramo raditi i na tome da se romski jezik uvede barem kao izborni predmet u škole koje pohađaju veći broj romskih učenika“, dodala je Zemina Vehabović.

Problem romske zajednice ali i svih onih koji bi željeli naučiti romski jezik je u činjenici da nema mogućnosti niti nastavnog kadra koji bi mogao pružiti mogućnost adekvatnog učenja romskog jezika.

U Bosni i Hercegovini za razliku od zemalja u regionu nema nastavnog kadra za izučavanje romskog jezika.

Sve romske nevladine organizacije kao i Ministarstva obrazovanja na svim nivoima vlasti, te sve druge relevantne institucije treba da stvore uslove obrazovanja nastavnog kadra  koji bi bili u stanju predavati romski jezik u školama.

(portal-udar.net)