Romski
Broj korisnika droga u svijetu porastao je u deset godina s 240 milijuna na 296 milijuna, pokazuje izvješće o drogama Ureda UN-a za droge i kriminal, piše zagrebački Jutarnji list.
Prema izvješću, jedna od 13 osoba u dobi od 15 do 64 godine konzumirala je drogu u proteklih 12 mjeseci.
“U Hrvatskoj broj ovisnika raste, poglavito onih o kokainu. Naime, u zadnjih desetak godina potrošnja kokaina se utrostručila. Udvostručila se i potrošnja marihuane, što govori da je droga sve dostupnija unatoč ogromnih zapljena na europskoj razini”, kaže Željko Petković iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Napominje da nikad nije bila raznovrsnija ponuda droge, ali je i potražnja enormna.
Procjenjuje se da je u svijetu 36 milijuna korisnika amfetamina, 22 milijuna korisnika kokaina i 20 milijuna ecstasyja i sličnih proizvoda, dok je opiode koristilo 60 milijuna osoba, a da im nije bilo potrebno kao lijek. Opijate je koristilo 31,5 milijuna. Otprilike 162 miliona koristi marihuanu i hašiš.
U izvješću napominju da je većina poremećaja vezanih uz drogu povezana s kanabisom i opioidima koji su i dalje najsmrtonosnija droga. Opioidi kad se koriste u nemedicinske svrhe glavni su uzrok smrti od predoziranja drogom i čine četvrtinu smrtnih slučajeva povezanih s drogom.
Zabrinjavajuće je da je u samo jednoj godini injektiralo drogu 13,2 milijuna ljudi, što je povećanje od 18 posto na godišnjoj razini. Dodatni problem s injektiranom drogom je HIV infekcija, a prema procjenama UNODC-a, WHO-a, UNAIDS-a i Svjetske banke, takvih je osoba 1,6 milijuna u svijetu, a najviše u Aziji i istočnoj Europi. Injektiranje droga i dalje je važan pokretač globalne epidemije hepatitisa C, pri čemu WHO procjenjuje da 23 posto novih infekcija hepatitisom C potječe od korištenja nesterilnog pribora. Na temelju zajedničkih globalnih procjena, svaka druga osoba koja injektira droge živi s hepatitisom C.
Izvješće govori i o porastu potražnje i ponude kokaina, ali i o činjenici da je u samo jednoj godini zaplijenjeno čak 2026 tona te droge.
Problem je što je povećan i broj novih psihoaktivnih tvari na tržištu pa je tako od njih 618 koje su postojale u jednoj godini čak 87 bilo novoidentificiranih, piše Jutarnji list.
Kada je riječ o tradicionalnim porocima kao što su alkohol i duhan, stručnjaci napominju da ih mladi ljudi počinju uzimati smatrajući da je to ujedno i socijalno prihvatljiv način ponašanja. čak i ako su upućeni u moguće štetne posljedice po zdravlje, smatraju da, budući to čini velik broj odraslih ljudi, posljedice ipak nisu neizbježne.
Većina mladih ipak samo eksperimentira s različitim sredstvima koja mogu izazvati ovisnost i u tijeku adolescencije prestaje ili se navika ustaljuje kao umjerena. U određenog se broja zloporaba razvija do te mjere, da počinje ometati školovanje, obiteljske odnose, društveni život i produktivnost općenito. Međutim, trendovi pokazuju da teške druge počinje uzimati sve veći broj odraslih osoba, I to tek “po stare dane”, što pokazuje brojne društvene I psihičke izazove usljed ekonomskih I političkih problema, ali I malignog djelovanja posebno društvenih medija.
Matea Mauer, hrvatska psihologinja u Službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti kaže da nije dobro praviti gradaciju o štetnosti droga u smislu da je jedna „opasnija“ ili „bezazlenija“ od druge.
“Ne možemo govoriti da je konzumacija jedne droge bezazlenija od druge jer svaka od tih supstanci utječe na naš mozak i središnji živčani sustav na određeni način. Jedina razlika je u tome da neke droge izazivaju fizičku ovisnost, a neke psihičku”, kaže Mauer.
Kako ističe stručnjakinja, psihička ovisnost je stanje unutarnje prisile.
“To je znak gubitka kontrole, za povremeno ili redovito uzimanje sredstava ovisnosti radi stvaranja osjećaja ugode ili izbjegavanja nelagode te su znakovi apstinencije psihičkog karaktera. Ponekad je teško odrediti granicu između takve ovisnosti i životnih navika. Fizička ovisnost je stanje prilagodbe organizma koje se manifestira karakterističnim poremećajima fizičke i psihičke prirode pri obustavljanju ili znatnom smanjenju u tijelo unesene količine psihoaktivne tvari. S neuroznanstvenog stajališta teško je prihvatiti postojanje samo psihičke ovisnosti jer bi to značilo da psihičke funkcije nemaju svoju molekularnu osnovu u zbivanjima u našem mozgu. Nema nikakve dvojbe da je svaka droga izuzetno štetna”, kaže Mauer povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloporabe droga koji je obilježen 26. lipnja.
Poraznom društvenom I zdravstvenom učinku droga najbolje svjedoči izjava ovisnika o heroinu u kultnom filmu Trainspotting:
„Staviš jad u žlicu, dodaš kap gorčine, upucaš to u smrdljivu venu, i tako stalno… Odeš, ukradeš, prevariš, zajebeš. Očekujući dan kad će sve otići k vragu, jer ma koliko imaš ili ukradeš, nikad ti nije dosta. Ma koliko krao ili varao, uvijek moraš još…“
