Svjetski dan posvojenja: Romska djeca teže pronalaze porodice

Svjetski dan posvojenja obilježava se 9. novembra. Cilj obilježavanja ovog dana je senzibilizacija javnosti i podizanje svijesti o važnosti porodičnog okruženja za psihosocijalni razvoj svakog djeteta. Dajući djetetu dom, dajemo mu i priliku za bolju i sretniju budućnost i odrastanje u skladu sa vrijednostima porodičnog života.

Danas je u Hrvatskoj tim povodom udruženje za podršku posvajanju „Adopta“ predstavila prvu potpuno hrvatsku slikovnicu o posvojenju “Lastin novi dom” kojoj je cilj senzibilizirati javnost za porodice nastale posvojenjem kroz priču o lasti Vlasti koja sanja porodicu.

„Svjetski dan posvojenja je dan kada se na svjetskom nivou izražava podrška porodicama nastalim posvojenjem i to tako da se na dlanove crtaju smajlići. Isto tako, udruženje nastoji senzibilizirati javnost za porodice nastale posvojenjem i stvoriti podržavajuće okruženje za djecu da rastu u sretnijoj i zdravijoj budućnosti, a jedan od načina je i izdavanje slikovnica”, rekla je predsjednica „Adopte“ Andreja Turčin.

Dodala je da je slikovnica namijenjena posvojiteljskoj zajednici jer je ona vrijedan alat za roditelje posvojitelje da sa svojom djecom govore o posvojenju, o tome otkud su došli, da pričaju njihovu priču o posvojenju, što je često tabu tema, ali je namijenjena i široj publici jer je to topla i emotivna priča te je važno da i druge porodice čitaju slikovnicu jer tako uvažavaju i prihvaćaju i različitosti.

„Često se govori da se posvojitelji teže odlučuju na posvajanje starije djece, a takvih je u sitemu velika većina, što je samo djelimično tačno jer statistika ukazuje da je od sve posvojene djece u 2020. čak više od 80 posto djece koja ulaze u kategoriju djece koja teže nalaze porodice, a to su djeca sa zdravstvenim poteškoćama, druge nacionalnosti, naročito romske, djece starije životne dobi“, rekla je Turčin.

I u BiH veliki broj djece živi bez roditeljske skrbi. Proces posvajanja je prilično komplikovan. Problem je i to što sva djeca iz domova nisu podobna za posvajanje, a dijete se smatra podobnim za posvajanje tek nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve šanse da će odrastati u biološkoj porodici.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2020. godini 1.103 djece boravilo je u domovima za djecu i mlade bez roditeljske skrbi, a samo 30 je usvojeno.

Inače, prema ranijim istraživanjima u Hrvatskoj, u praksi se pokazalo da posvojitelji uglavnom žele zdravo dijete do treće godine života, te da se rjeđe odlučuju posvojiti dijete starije dobi, više braće i sestara, dijete koje ima poteškoće u razvoju bez obzira na dob ili dijete romskog porijekla.