Više od milijun europskih građana podržalo je Inicijativu, odnosno pokret „Minoriti SafePack“ (Manjinsku inicijativu) za bolju zaštitu manjinskih prava u EU. Time je pred europske institucije položen kristalno jasan zahtjev: građani EU žele imati zakonodavni okvir za zaštitu prava manjina jer žele vjerovati da u EU vrijedi njezin moto: „Ujedinjeni u različitosti“.
Manjinska SafePack Inicijativa inzistira na boljoj zaštiti i razvoju manjinskih prava u EU kroz devet ključnih prijedloga:
Zaštitu i promicanje kulturne i jezične raznolikosti
Programe financiranja malih jezičnih zajednica
Stvaranje jedinstvenog Centra za jezičnu raznolikost
EU fondove za regionalni razvoj koji bi trebali uključiti zaštitu nacionalnih manjina i promicanje kulturne i jezične raznolikosti
Istraživanje o dodanoj vrijednosti manjina našim društvima i Europi
Približavanje ravnopravnosti za manjine bez državljanstva, npr. Rome
Jedinstveni europski zakon o autorskim pravima, tako da se usluge i emitiranja mogu uživati na materinskom jeziku
Slobodu korištenja i prijem audio-vizualnog sadržaja u manjinskim regijama
Skupno izuzeće državnih i regionalnih potpora za očuvanje manjinskih kultura, medija i kulturne baštine.
Na tragu te inicijative nedavno je u Europskom Parlamentu usvojena Rezolucija o minimalnim standardima za manjine u EU te se realno očekuje da nakon izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju, nova Europska Komisija usvoji inicijativu koja bi trebala rezultirati jedinstvenim i efikasnim mjerama za bolju zaštitu i unapređenje manjinskih prava. O ovim pitanjima razgovarali smo sa zamjenicom župana u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji u Hrvatskoj, Tanjom Novotni Golubić i članicom Foruma za dijalog u okviru Federalne unije europskih nacionalnosti (FUEN).
Građanska manjinska inicijativa je prošle godine prikupila više od milijun potpisa potpore u zemljama Europe čime su se stekli uvjeti i da se pokrenu određene zakonske inicijative za zaštitu manjinskih prava u europskim institucijama. Da li je počeo rad na tim inicijativama i kakav je uloga FUEN-a u tim procesima?
-Manjinskom je inicijativom je 2018. godine prikupljeno 1,215,879 potpisa punoljetnih stanovnika EU koji od europskih institucija traže snažniju potporu i zaštitu nacionalnih manjina. Osobito mi je drago da je Hrvatska jedna od jedanaest zemalja u kojoj je dosegnut nacionalni prag. Zahvaljujući snažnoj promotivnoj kampanji FUEN-a, angažmanom njezina vodstva, brojnih njezinih članica te lokalnih koordinatora kroz njihovu suradnju sa manjinskim ali i većinskim organizacijama, više od milijun europskih građana podržalo je ovaj pokret. Time je pred Europske institucije položen kristalno jasan zahtjev: građani EU žele imati zakonodavni okvir za zaštitu prava manjina, jer žele vjerovati da u EU vrijedi njezin moto: „Ujedinjeni u različitosti”.
Bio je to tek prvi korak – preduvjet da se Inicijativa uopće uzme u razmatranje i da se pokrene dijalog sa europskim institucijama o sadržaju zakonodavnog okvira za manjine. Usudila bih se reći da je usvajanje Rezolucije o minimalnim standardima za manjine u EU, kojom su europarlamentarci pozivali i na usvajanje svih devet zakonodavnih mjera predloženim Manjinskom Inicijativom, bio slijedeći važan korak u tom procesu.
No time posao nije dovršen. U 2019. godini se planira snažno lobiranje na razini država članica, koje će se intenzivirati tijekom izborne kampanje za Europski parlament, dok će tim pravnih stručnjaka razrađivati detalje zakonodavnih prijedloga te će se pokrenuti procesi koji će uključiti usklađivanja i rasprave na svim razinama, od Vijeća Europe, preko zakonodavnih odbora do Europske komisije i Europskog parlamenta. Kratkoročni cilj FUEN-a je taj, da se nacrti zakona utemeljeni na MSPI Inicijativi nađu na dnevnom redu već na sljedećem zasjedanju Europske komisije.
Koji su ključni sadržaji koji ukazuju na probleme u ostvarivanju manjinskih prava u evropskim državama i kakve se mjere predlažu kako bi se ti problemi otklonili odnosno unaprijedila zaštita manjina?
-Ukratko, ovom Rezolucijom Europski parlament poziva Komisiju da izradi zajednički okvir minimalnih standarda EU-a za zaštitu manjina. U Rezoluciji su izraženi stavovi, preporuke, činjenice i poticaj Komisiji kao i državama članicama na poduzimanje djelotvornih mjera u cilju zaštite identiteta, kulturnih i jezičnih prava pripadnika manjina kroz realizaciju prava na obrazovanje, privatnu i javnu uporabu manjinskog jezika bez diskriminacije, te ističe važnost i ulogu medija u promicanju politike nediskriminacije i manjinskih sadržaja ali i promicanju borbe protiv govora mržnje.
Koji su sadržaji Rezolucije posebno značajni i aktualni kada je u pitanju zaštita manjinskih prava u Hrvatskoj?
-Rezolucija zasigurno može unaprijediti položaj svih manjina u Hrvatskoj, primjenom najboljih praksi koje se već upotrebljavaju u nekim državama članicama. No svakako treba uzeti u obzir činjenicu da svaka naša nacionalna manjina ima svoje specifične probleme, izazove ali i prioritete; nekima je središte interesa očuvanje jezika dok je drugima npr. cilj poboljšati pristup socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim uslugama.
No gledajući naše društvo u cjelini, svakako je potrebno napraviti značajne pomake nabolje u područjima poboljšanja pristupa manjinskih zajednica medijima, participacije i jednakosti, očuvanja jezika i kulture, senzibilizacije društva na raznolikosti i miroljubivost, unaprjeđenje kvalitete manjinskog ali i obrazovanja općenito, osobito u pogledu ljudskih prava, demokratskog građanstva i političke pismenosti. Pad Hrvatske na ljestvici indeksa demokratičnosti također je zabrinjavajući za pripadnike manjina.
Kao važan i vrlo aktualan sadržaj Rezolucije svakako bih istaknula borbu protiv diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje, a primijećen porast ksenofobnog nasilja i govora mržnje često je usmjeren i na pripadnike manjina. Potrebno je snažnije osuditi svaki nacionalistički i ksenofobični incident, poboljšati dobrosusjedske odnose i smanjiti duboko ukorijenjeni klijentelizam na svim razinama, pa čak i u manjinskim zajednicama s obzirom na to da se pripadnici manjina nerijetko suočavaju s višestrukom i višedimenzionalnom diskriminacijom.
Inicijativa Minority SafePack pokrenuta je zbog ocjena da manjine nisu dovoljno zaštićene postojećim zakonskim rješenjima i praksama te da je EU često imala pasivan odnos prema toj problematici prepuštajući ga isključivo nadležnosti zemalja članica ili međunarodnim organizacijama. Da li će uspjeh ove inicijative promijeniti taj odnos i da li su institucije EU spremne i na zakonodavnu aktivnost kako bi se podigla zaštita nacionalnih manjina?
-Sudska presuda u korist Inicijative protiv Europske komisije te Rezolucija, pokazatelji su i naznaka da postoji i politička volja da se nešto pokrene i situacija promijeni. Naravno, puno se očekuje i od novog saziva Europskog parlamenta. FUEN planira podržati predstavnike nacionalnih manjina koji će biti kandidati za Europski parlament, a u regijama u kojima organizacije tih manjina ne mogu imati kandidate, one će se pozvati svoje organizacije članice da podrže one kandidate koji su predani usvajanju zakonodavnog okvira za prava manjina na razini EU-a.
Nakon izbora za EP, uvjerena sam da će vodstvo FUEN-a učinit sve što je njegovoj moći kako bi se utjecalo na politike EU i zauvijek promijenili Europu. Na bolje.
U kojoj mjeri i na koji način je ova inicijativa obvezujuća za europske institucije. Poznato je da ako više od milijun EU građana iz sedam država članica podrži neku inicijativu onda EK mora to uzeti u razmatranje. No, kako stvari izgledaju u praksi i konkretno u ovom slučaju?
-Dobili smo potreban broj izjava o potpori, Europska komisija je sada dužna uzeti Inicijativu na razmatranje. Sada moramo snažnim lobiranjem i suradnjom sa državama članicama, brojnim europskim strankama te političkim grupacijama, uvjeriti europske institucije da poduzmu mjere koje su zatražili građani – koji su izrazili potrebu za promjenom, potrebu za Europskom unijom koja podržava, štiti i rješava pitanja manjina kao svojih ravnopravnih stanovnika. Koja brine o svim svojim stanovnicima i narodima jednako, ma koliko narodi ili jezici veliki ili mali bili.
Mogu li i koja hrvatska iskustva doprinijeti ovim procesima, odnosno unapređivanju manjinske zaštite u europskim okvirima?
-Naravno, Hrvatska se nerijetko, u europskom kontekstu, navodi kao primjer dobre prakse jer ima kvalitetna zakonska rješenja za problematiku manjina, osobito u slučaju političke participacije manjinskih predstavnika na lokalnim, regionalnim i državnoj razini. Kao nova članica Europske unije, Hrvatska je morala ispoštovati kopenhaške kriterije za pristupanje EU-u, koji zahtijevaju da zemlje zajamče demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava, poštovanje te zaštitu manjina.
Budući da ne postoje instrumenti daljnjeg praćenja ostvarivanja prava manjina, nakon što zemlja kandidatkinja postane država članica, iskustvo pokazuje, da je Hrvatska kao i druge pretpristupne zemlje, vremenom ponegdje nazadovala u nekim ranije postignutim standardima; tj. zakoni se na terenu provode nekorektno, tj. zadovoljavaju se minimalne forme bez stvarne participacije, ili selektivno, bez ikakvih sankcija.
Tako su na primjer manjinska vijeća u nekim sredinama potpuno zanemarena ili se gotovo uopće ne financiraju od strane lokalnih vlasti, dužnosnici izabrani iz redova manjina – zamjenici načelnika, gradonačelnika i župana – često su marginalizirani i ne sudjeluju u procesima odlučivanja ili kreiranja lokalnih i regionalnih politika.No ima i sjajnih primjera koji zaslužuju svaku pohvalu i mi, članovi FUEN-a na našim sastancima ili kongresima takve primjere sa ponosom ističemo i prezentiramo kao primjere dobre prakse kao što su to npr. programi Vlade za financiranje projekata lokane infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina. Brojne naše općine, gradovi i županije prepoznaju manjine kao svoju prednost i bogatstvo te svojim odnosom često služe kao primjeri kvalitetne zaštite nacionalnih manjina.
(portal-udar.net)