Treba pamtiti i obilježavati da se historija ne bi ponavljala

Holokaust nad Romima u Drugom svjetskom ratu priznat je tek 12. marta 1982. godine. U Berlinu je 2012., 67 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, otkriven spomenik Romima i Sintima, žrtvama nacističkog režima

828

U noći s 2. na 3. August 1944. Romi iz takozvanog „Ciganskog obiteljskog logora“ (Zigeunerlager) u Auschwitz-Birkenau, svirepo su ubijeni. Nacisti su te noći brutalno usmrtili 2.897 muškaraca, žena i djece romskog ili sintskog porijekla, uprkos njihovom žestokom otporu, da bi na kraju njihova tjela bila zapaljena u jamama.

Od ukupno 23.000 Roma koji su bili zatvoreni u logoru, procjenjuje se da je njih 20.000 doživjelo svirepu smrt.  Upravo je ovaj dan proglašen za dan kada će se obilježavati i kada ćemo se sjećati svih Roma koji su bili žrtve fašističkog režima.
Evropski parlament je 2015. godine 02. avgust proglasio Evropskim danom sjećanja na romske žrtve holokausta.

Donja Gradina i svirepi masakar više od 40.000 Roma

Bosna i Hercegovina, današnji datum obilježava pomenom na žrtve u mjestu Donja Gradina kod Kozarske Dubice, gdje je približno 40.000 Roma pokopanu u masovnoj grobnici. Većina pogubljenih Roma su bili djeca, žene i starci.

Predstavnici romskih organizacija, aktivisti i borci za ljudska prava, odali počast žrtvama. Ženska romska mreža „Uspjeh“ proteklih 8 godina sa svojim članicama i drugim aktivistima dolazi u Donju Gradinu kako bi obillježila ovaj, za Rome i Romkinje širom BiH, datum koji ne smije pasti u zaborav.

Mi smo danas ovdje da odamo počast svim žrtvama holokausta, kako romskim, tako i srpskim i jevrejskim. Svirep način na koji su žrtve na ovoj lokaciji stradale, moramo prenijeti mlađim naraštajima.
Svake godine sa nama je tu sve više mladih ljudi. Drago mi je da baš oni čuju šta se to ovdje desilo i to je način da se ovaj datum i zlodjela počinjena nad našim narodom nikad ne zaborave
– istakla je za UDAR Indira Bajramović, predsjedavajuća ŽRM „Uspjeh“.

Kao što znamo danas se u BiH obilježava veliki romski praznik Aliđun, što u proteklim godinama rezultira da na ovaj dan u Donju Gradinu dolazi nešto manji broj aktivista i aktivistkinja. Bajramović je istakla kako razumije one koji danas provode vrijeme sa svojim porodicama, ali da ovaj datum ne smije pasti u zaborav, jer kako navodi, Aliđun možemo obilježavati do 5. augusta, a ovaj datum obilježavamo samo danas.

Javno izvinjenje i spomenik ubijenim sintima i Romima u Berlinu.

Na javno izvinjenje, pa čak i diskusiju o počinjenom holokaustu nad Romima, jako dugo se šutilo. Od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do sredine 80-tih godina dvadesetog vijeka, jedva da je bilo ikakve diskusije o genocidu nad Romima u Evropi. Samo se povremeno spominjalo stradanje Roma, kako u medijima tako i političkim debatama, a još manje u školama i na univerzitetima. Početak ozbiljne debate na ovu temu može se povezati sa djelovanjem Svjetskog kongresa Roma i sa rastućom kritikom zbog uskraćivanja ratne reparacije porodicama ubijenih i zarobljenih Roma-logoraša.

Claudia Roth potpredsjednica njemačkog parlamenta tek je 2014. godine javno uputila izvinjenje i tako priznala da su Romi, kao i drugi narodi, podjednako stradali tokom Drugog svjetkog rata. U spomen na taj događaj, Vijeće Evrope je, na inicijativu brojnih romskih organizacija, 2. avgust proglasilo Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve holokausta.

Holokaust nad Romima u Drugom svjetskom ratu priznat je tek 12. marta 1982. godine. U Berlinu je 2012., 67 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, otkriven spomenik Romima i Sintima, žrtvama nacističkog režima.

Spomenik romskim žrtvama nacizma u Berlinu/ (Fototo: Udar arhiva)

Na mladima svijet ostaje, a njihova je dužnost da ne dopuste da ovaj datum padne u zaborav

Nažalost, kultura sjećanja kod Roma je na niskom nivou. Dosta toga se prenosilo s koljena na koljeno, nema pisanih tragova, ali i aktivistički duh polako postaje stvar lične dobrobiti, što opet rezultira zatvorenim krugom ljudi koji su upućeni u aktuelna dešavanja. Sa sigurnošću se da reći da jako visok procenat bosanskohercegovačkih Roma, nije svjestan zločina i nepravde koji su se odigrali na današnji dan prije nekoliko decenija.

Zato su tu novi naraštaji mladih lidera i liderki čiji će zadatak biti da rade sa svojim sunarodnicima.

Jedan od takvih mladih ljudi je i Kenan Pandžić iz Visokog, koji je ove godine po prvi put došao u Donju Gradinu.

Kenan Pandžić

Ja stvarno ne vjerujem da je ovoliko ljudi bilo ubijeno na ovom mjestu. Prvi mi je put da dođem ovdje i stvarno mi ne može biti svejedno kad sam na jednom ovakvom mjestu. Mi Romi ne mrzimo i ovakve stvari stvarno ne smijemo zaboraviti.  Narednog puta ću dovesti i svoje prijatelje, jer o ovome moramo pričati puno više, i naša zajednica mora znati šta se danas dešavalo našim Romima – kazao je Kenan.

Značaj ovog datuma, prenosit će i na svoju djecu, kazala je mlada aktivistkinja Rasema Džafić.

Na ovim mjestu nisam primjetila ni cvrkut ptice, baš se osjeti neka tuga, pogotov što nas je u svim ratovima neko ubijao, tužna sam i bijesna. Ne osjetim mržnju, ali ovo nikada ne treba zaboraviti. To je nešto sto ću pričati i svojoj djeci, da kroz ovo događanje izvuku poruku: treba biti dobar čovjek i ne mrziti nikoga, a ne zaboraviti ono što se desilo. Nadam se da je neko za ovoj zločin i odgovarao – naglasila je Rasema.

Danas, 2. avgusta, prisjećamo se na stradanje više od  500.000 Sinta i Roma ubijenih u nacističkim logorima širom Evrope. Ovaj datum osim toga predstavlja i misiju za sve Rome, da nikada ne smijemo zaboraviti, kako se historija ne bi ponavljala.

(Portal Udar)