Romski
Govor mržnje kao komunikološki aspekt je sastavni dio internet komunikacije i vrlo ga je teško efikasno neutralisati, kako zbog tehničkih i zakonskih ograničenja, tako i činjenice da dio publike u njemu uživa i traži potvrdu svojih društvenih stavova, zaključak je govornika na javnoj tribini „Kritika vs Govor mržnje“ u Kaknju. Međutim, učesnici su naglasili da ju nužno jačati svijest korisnika interneta o argumentovanoj i dostojanstvenoj komunikaciji na internetu, što je potrebno početi već kroz predmet u osnovnim školama, te obavezati profesionalne medije da administriraju komentare čitalaca kao i instruisati policiju da reaguje u slučaju ne samo zalaganja za teška krivična djela, nego i kontinuirano izlijevanje mržnje koja može generisati nasilje.
Radenko Udovičić, direktor Media plan instituta je rekao da adminsitracija komentara čitalaca je praksa kod značajnog broja profesionalnih medija. „Nema zakonskog okvira za to, ali ozbiljni mediji imaju moralni i profesionalni osjećaj da neće dozvoliti vulgarni jezik, govor mržnje i otvoreno vrijeđanje. No, postoje mediji koji na tome zasnivaju čitanost. Svjesni su da šokantni komentari privlače čitaoce, tako da dozvoljavaju neshvatljive stvari. Adminsitracija nije cenzura. Potrebno je napraviti samo elementarnu selekciju da najniže strasti odnosno mržnja budu elminisani“, rekao je Udovičić.
Elvedina Omerhodžić i Faris Šehović koji vode projekat „Galerija uvreda“ su predočili rezultate i primjere iz istraživanja o govoru mržnnje na intermetu, gdje su glavna meta sami većinski narodi u BiH, u zavnosti od nacionalnosti kometatora, ali i manjine, posebno LGBT populacija. Romi, ali i žene, prije svega u seksulanom, mada ćesto i širemu društvenom smisilu. Komentatori koji ostavljajuju ovakve komentare su anonimni, odnosno potpisani sa nadimkom (nickname).
„Postoje razlike šta je govor mržnje, šta uvreda, a šta sloboda govora. Kod niz primjera imamo prostor između redova koji zavisi od konteksta i lične percepcije“, rekla je Elvedina Omerhodžić.
Nermina Vehabović Rudež, psihologinja, je rekla da maloljetnici na društvenim mrežama često sharuju slobodne fotografije svojih prijatelja i poznanika što je takođe dio mržnje i zlostavljana jer stavovi okoline budu vrlo okrutni.
„Nužna je edukacija maloljetnika o svim posljedicama dijeljenja na društvenim mrežama takozvanih delikatnih stavova i fotografija. Imala sam slučaj da je djeci koja su postavila slobodne fotografije na facebook bila potrebna psihološka pomoć. Djeca često ispaštaju zbog svoje nesmotrenosti i naivnosti“, rekla je ova psihologinja i pshoterapeutkinja.
Gosti tribine koju je organizovao Forum mladih Naše stranke Kaknju su bili Radenko Udovičić – direktor Media Plan Instituta, Nermina Vehabović Rudež – psihologinja i psihoterapeutkinja, Gordana Vasić – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Amina Kurtagić – Koalicija „Zanemari razlike“, Hana Huskić – dopisnica magazina Školegijum i Bona, te Elvedina Omerhodžić i Faris Šehović – projekat „Galerija uvreda / #NeLaj Moderatorica je bila Senka Imamović, Forum mladih Naše stranke.
