U Banjaluci i Prijedoru obilježen Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma

Uz kombinaciju sa izvornim fašizmom, sve više je prisutna pojava savremenih oblika fašizma u Bosni i Hercegovini i generalno u svijetu. Kada je BiH u pitanju, nevladine organizacije su postale lideri u borbi protiv ovakvih pojava i nosioci antifašističkih vrijednosti

1187

Širom svijeta, 9. novembar se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Međunarodni datum se obilježava u povodu „Kristalne noći“ iz 1938. godine, događaja koji je opisan kao uvertira za najokrutnije zločine i najmasovnija stradanja u Drugom svjetskom ratu, naročito jevrejskog naroda.

Prije tačno 80 godina, širom Njemačke pljačkane su radnje i domovi Jevreja, ubijeno ih je oko 90, spaljeno je 177 sinagoga. Oko 30.000 Jevreja je uhapšeno i odvedeno u koncentracione logore.

Nakon ovoga počeo je projekat progona svih „neprijatelja njemačke države. Progonjeni i ubijani su Jevreji, Romi, homoseksualci, kriminalci, osobe sa invaliditetom, politički disidenti, komunisti, socijalisti i drugi. U suštini, progonjeni su svi koji se nisu uklapali u ideju arijevskog njemačkog društva.

Uz kombinaciju sa izvornim fašizmom, sve više je prisutna pojava savremenih oblika fašizma u Bosni i Hercegovini i generalno u svijetu. Kada je BiH u pitanju, nevladine organizacije su postale lideri u borbi protiv ovakvih pojava i nosioci antifašističkih vrijednosti.

Banja Luka: Danas je nepoželjno govoriti o antifašističkoj borbi

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, u Banjaluci je organizovana promocija dvije publikacije: „Kako se stvara(la) istorija – lične priče učesnika i učesnica Narodnooslobodilačke borbe“  i „Pojmovnik antifašističke borbe II“.

Organizatori događaja su bili Udruženje građana „Oštra nula“, Banjalučki socijalni centar (BASOC) i Savez antifašista Srbije, a o publikacijama su govorile mirovne aktivistkinje Marijana Stojčić i Tamara Šmidling.

„Primetili smo da je prisutno nepoznavanje nekih osnovnih pojmova vezanih za antifašizam i antifašistički otpor, kao i da je na scenu stupio istorijski revizionizam, tj. kriminalizacija partizanskog otpora. Zato su nastale ove publikacije. Izdavanjem pojmovnika, cilj nam je bio da predstavimo neke ključne pojmove vezane za antifašistički otpor i da se oni objasne na jedan razumljiv način. Što se tiče publikacije „Kako se stvara(la) istorija“, kroz šest intervjua sa učesnicima i učesnicama NOB-a, akcenat smo stavili na njihove ličnosti, a manje smo se osvrtali na priču o antifašističkoj borbi“, objasnila je Marijana Stojčić iz Saveza antifašista Srbije.

Mirovna aktivistkinja Tamara Šmidling u sklopu publikacije o stvaranju istorije, napisala je tekst o antifašističkoj borbi u Bosni i Hercegovini i tome, kako se ona upotrebljava i zloupotrebljava.

„Publikacije su nastajale mukotrpno. Naročito je teško doći do životnih priča učesnika i učesnica NOB-a, jer je po prirodi ovakvih osoba sve manje. S druge strane, problem je kada dođemo do njih, a oni ne žele govoriti. Jedan antifašista, nekadašnji borac, rekao mi je da je danas nepoželjno govoriti o antifašizmu i socijalizmu i da bi mogao snositi posljedice, ukoliko kaže nešto o ovoj temi“, rekla je Tamara Šmidling.

U kontekstu današnjice, Tamara Šmidling se osvrnula i na pokrete, političke partije i osobe, koji očigledno propagiraju fašističke ideje, ali sebe nazivaju antifašistima. Postavila je pitanje Da li je antifašizam moguć samo kao građanski pokret i navela da bi antifašisti trebali razmotriti ideološke obmane u svakom obliku.

Prijedor: Fašisam je mutirao

Centar za mlade KVART iz Prijedora, godinama unazad obilježava međunarodne datume vezane za antifašistički otpor, a aktivnosti obično uključuju izlazak u javni prostor. Iz prijedorskog udruženja smatraju kako imaju obavezu prema antifašističkim herojima, poput Mladena Stojanovića, Muharema Suljanovića, Mire Cikote, Esada Midžića i mnogih drugih, da javnost podsjete na protekle godine, zarad kojih je generacijama poslije omogućena sloboda.

Branko Ćulibrk, izvršni direktor Centra za mlade KVART iz Prijedora je naglasio da antifašistička borba nije samo dio istorije kada se borba vodila protiv okupatora, ona je godinama njegovana i slavljena kao odraz snažnog otpora protiv nepravde koja je učinjena mnogima i nakon Drugog svjetskog rata.

„Fašizam je tokom godina mutirao, transformisao se i dobio obrise različitih razmjera koji je nažalost zahvatio i naše društvo. Na nama je da ga prepoznamo, te hrabro i istrajno, ali prije svega solidarno, potiskujemo iz našeg društva. Naša moralna dužnost je da tekovine antifašizma slavimo i promovišemo njegove vrijednosti kako bismo živjeli pravednije i slobodnije živote, posebno u vremenu kada fašizam leti visoko na krilima mutiranih ideologija, ksenofobije, brutalnog kapitalizma i sličnih pojednostavljenih koncepata koji mobilišu mase kroz dobro razvijene mehanizme propagande, poručio je Ćulibrk.