U bh. školama nema mjesta za romski jezik, ugrožava se identitet najbrojnije manjine

Iako se u posljednje vrijeme mnogo govori o mogućnosti uvođenja romskog jezika u nastavne planove i programe u BiH, do toga za sada ipak nije došlo. Također još nije poduzeto ništa po pitanju osnivanja katedre za romski jezik na Univerzitetu u Sarajevu. 

Očuvanje romskog jezika bitno je za očuvanje romske tradicije, a njegovim nestankom mogao bi biti doveden u pitanje i opstanak samog identiteta Roma.

Doktorica filoloških nauka, književnica i prevoditeljica Hedina Tahirović-Sijerčić kazala je za Udar da smatra da se ovdje radi o političkom pitanju i da je sve samo dobijanje na vremenu.

Podsjetila je da je još 2013. godine podnijela inicijativu rektoratu Univerziteta u Sarajevu, ali da je sve ostalo samo na najavama, te da se uvođenje romskog jezika kontinuirano odlaže.

Također je pojasnila koliko je romski jezik različit u različitim državama.

–Morate da uzmete u obzir spacifičnosti kulture i dijalekta na ovim prostorima jer naši Romi u suživotu sa bh. narodom imaju drugačiju kulturu preuzetu od ovih naroda, imaju svoja slavlja i imaju ono što su sačuvali, adaptirali itd. Takva je situacija i sa jezikom –  pojasnila je Tahirović-Sijerčić.

Ona je istakla i da, zbog kompletne situacije kad je u pitanju diskriminacija i svi problemi s kojima se Romi suočavaju, neki roditelji ne daju djeci da uče romski jezik.

–Ja sam skeptična da će ubuduće naša djeca i htjeti da uče romski jezik. Zapostavljeni su svi jezici nacionalnih manjina, iako ostali manjinski narodi imaju svoje matične zemlje i imaju pomoć svojih ambasada i matičnih zemalja, što kod Roma nije slučaj. Ali mi imamo sredstva koja nam daje Vijeće Evrope, Evropska unija, tako da sredstva nisu raspoređena za te potrebe jer su potrebe siromaštva znatno veće pa sve ono što potpada pod edukaciju pada u vodu, odnosno ne dođe na red – kazala je.

IZGUBLJEN POJAM VRIJEDNOSTI

Tahirović-Sijerčić je naglasila kako je vrlo bitno da se uči romski jezik i kultura, jer se time čuva identitet, bogatstvo jezika, gradi se vrijednost.

–Naši su izgubili pojam vrijednosti, čak i oni ismijavaju svoj jezik jer nisu svjesni. Poštovanje vlastitog je nestalo u diskriminaciji drugih prema nama, tako da smo i mi često postali samodiskriminatorni – napomenula je.

Također se osvrnula i na odnos susjednih država prema ovom pitanju, te naglasila da, kad postoji volja, kao što je to slučaj u Zagrebu, sve može biti riješeno u godinu dana. Međutim, kazala je i da je tamo problem što nema studenata.

–Srbija je davala uvijek puno značaja Romima i imala s njima dobre odnose.  Još od vremena kad sam počinjala svoje djelovanje 80-tih, bile su smotre kulturnih dostugnuća Roma Srbije, gdje su učestvovali svi Romi koji su bili uključeni u internacionalnu romsku organizaciju, s područja cijele Jugoslavije. Srbija ima Roma i u akademiji nauka, Dragoljuba Ackovića – kazala je Hedina.

Zaključila je da romski jezik izumire, a da je sam upliv posuđenica pokazatelj toga.

Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo kazali su nam da se u osnovnim školama Kantona Sarajevo ne pohađa romski jezik, jer prema Pedagoškim standardima i općim normativima za osnovni odgoj  i obrazovanje potrebno je minimalno osam učenika u grupi kako bi se mogla organizovati izborna ili fakultativna nastava. Dakle, potrebno je najmanje 8 učenika da iskažu interes za učenje romskog jezika.

–Važno je napomenuti da je neophodno obezbijediti okvirni NPP za romski jezik, stručni kadar za realizaciju nastave, neophodnu literaturu na romskom jeziku, utvrditi standarde za nastavnike, nakon tih osiguranih uvjeta učenicima se može ponuditi izučavanje romskog jezika – kazali su nam iz ovog ministarstva.

Također su dodali da se dugo godina planira osnivanje Katedre za izučavanje romskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ali da nažalost ideja još nije realizirana.

Dodali su da sva djeca imaju jednaka prava zagarantovana Konvencijom o dječijim pravima i drugim zakonskim i podzakonskim aktima, i da su odgojno-obrazovne ustanove otvorene za svu djecu.

DRŽAVA NE PODUZIMA NIŠTA

Član Udruženja Roma „Euro-Rom“ i vijećnik u Gradskom vijeću grada Tuzla Nedžad Jusić, upozorio je da postoji opasnost da će Romi izgubiti svoj identitet ukoliko se ne bude radilo na očuvanju jezika.

–Kada govorimo o jeziku jednog naroda, nacionalne manjine, u ovom slučaju romske, ukoliko izgubimo jezik izgubićemo nacionalnu manjinu, izgubićemo svoj kulturni identitet, a to nije dobro ni za samu državu Bosnu i Hercegovinu, a pogotovo za romsku zajednicu u BiH. Plašim se da u narednih 30 godina, ukoliko se ne bude radilo na očuvanju kulturnog identiteta romske nacionalne manjine kroz očuvanje romskog jezika, izgubićemo svoj identitet, što je užas za jedan narod – naglasio je Jusić.

Također je dodao da država ništa ne poduzima konkretno da se romski jezik uvede u obrazovni sistem.

–Sve je to deklarativno; trebamo, hoćemo, uradićemo, radimo na tome…a konkretno se ništa ne dešava. Mi kao romski aktivisti možemo sporadično da u krugu porodice, javnim i privatnim mjestima, pokušamo očuvati romski jezik ali to je nedovoljno. Romski jezik mora ući u sistem obrazovanja, da se sistemski izučava. Mi moramo na tome raditi a ovom prlikom pozivam sve nadležne institucije prvenstveno ministarstva obrazovanja, odnosno pedagoške zavode da izrade nastavni plan i program za romski jezik. Prvo od osnovne škole pa poslje vidjeti za nadogradnju za srednjoškolske ustanove –  rekao je.

Istakao je da se učenjem jezika jača kulturni identitet.

Ministarstvo obrazovanja tuzlanskog kantona formiralo je radnu grupu koja je trebala izraditi nastavni plan i program za uvođenje romskog jezika u osnovne škole na području ovog kantona kao fakultativni predmet, a Jusić kaže da se već treću godinu „radi na tome“.

–Mi kao udruženje Roma smo pomogli sa jednim projektom koji je finansirao Fond za otvoreno društvo i Grad Tuzla da se izradi nastavni plan i program. Predložili smo toj grupi ali dalje je stalo. 

Tačno je da trenutno mi nemamo dovoljno kvalifikovanog nastavnog kadra koji bi mogao kvalitetno predavati romski jezik, ali hajmo započeti. U Zagrebu ima katedra za romski jezik, pa zašto ne poslati određeni broj studenata tamo. Ne moraju to biti Romi – kazao je Jusić za Udar.

ROMI ŽELE PRILIKU

Dodao je da je bilo programa i projekata koji su bili upućeni Ministarstvu za ljudska prava a koji se tiču očuvanja romskog jezika, ali da ni jedan nije prošao.

Također je kazao da mnogi ne-Romi misle da Romi ne žele da uče ali da to nije tačno.

–Hoće, i žele da sačuvaju svoju tradiciju. Dajmo im priliku – poručio je Jusić.

Kad je u pitanju Zeničko-dobojski kanton, iz Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport su nam kazali da ulažu velike napore da osiguraju kvalitetne i jednake uslove za obrazovanje sve djece, u skladu sa članom 5. Zakona o osnovnoj školi, te da nastoje otkloniti prepreke u procesu ostvarivanja prava na jednako obrazovanje za svu djecu.

Na području Zeničko-dobojskog kantona u posljednjih deset godina realiziran je značajan broj različitih projekata koji su prvenstveno imali za cilj podizanje nivoa svijesti o značaju obrazovanja i redovnog pohađanja nastave od strane učenika marginaliziranih skupina, prvenstveno učenika romske populacije kao pripadnika jedne od najbrojnijih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.

Kada su u pitanju nastavni planovi i programi i izučavanje regionalnih ili manjinskih jezika, u osnovnim školama na području Zeničko-dobojskog kantona izučavaju se engleski, njemački, arapski i francuski jezik kao prvi strani jezik, a kao drugi strani jezik izučavaju se engleski, njemački, arapski, turski i francuski jezik.

–Sva literatura/udžbenici koji se koriste u nastavi u kantonima na području Federacije Bosne i Hercegovine moraju proći proceduru odobravanja udžbenika i na kraju biti objavljeni u Spisku odobrenih radnih udžbenika, udžbenika, priručnika, radnih listova i zbirki zadataka za osnovne škole, gimnazije i srednje tehničke i stručne škole, koji donosi Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke – pojasnio je ministar Spahija Kozlić za Udar.

IZ HNK TVRDE DA NEMA INTERESA

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona Rašid Hadžović je za naš portal rekao da je ovo ministarstvo Pravilnikom o odgoju i obrazovanju djece pripadnika nacionalnih manjina regulisalo opšte okvire zadovoljavanja obrazovnih potreba svih nacionalnih manjina.

–Neovisno o broju pripadnika nacionalne manjine, kanton im je obavezan osigurati, ukoliko to zahtijevaju, učenje svoga jezika, književnosti, historije i kulture na jeziku manjine kojoj pripadaju, kao dodatnu nastavu – kazao je Hadžović.

Naglasio je da do sada interes i zahtjev za učenje maternjeg jezika nije iskazan od strane roditelja učenika Roma, ali da je praksa u školama u ovom kantonu, bez obzira da li imaju uključene učenike Rome, realizacija aktivnosti u svrhu promovisanja kulture i jezika nacionalnih manjina, a posebno romskog jezika i kulture kao najbrojnije manjine u HNK.

Kad je u pitanju drugi bh. entitet, iz Ministarstva obrazovanja i kulture Republike Srpske su nam kazali da Vlada RS kroz ulaganja u Program predškolske pripreme nastoji osigurati bolju budućnost za svu djecu jednako u Republici Srpskoj, afirmisati jednake mogućnosti za svako dijete, posvetivši naročitu pažnju potrebama najugroženije djece, te da će se i ubuduće planirati da se uključivanjem djece Roma u ovaj program nastoji poboljšati položaj djece Roma i romskih porodica kao socijalno ranjive kategorije.

U školskoj 2020/2021. godini osnovne škole u Republici Srpskoj pohađa 414 učenika Roma, a u školskoj 2019/2020. osnovne škole pohađalo je 354 učenika Roma.

Ovo ministarstvo istaklo je da se romski jezik ne izučava u školama u Republici Srpskoj.

-Susrećemo se sa problemima neredovnog pohađanja škole od učenika romske populacije, napuštanja škole, velikim brojem izostanaka, nepostojanjem odgovarajuće dokumentacije, zbog čega se pojavljuju određene poteškoće – kazali su.

S ciljem redovnog pohađanja škole, realizuju se brojni projekti čiji je cilj uključivanje romske djece u sistem obrazovanja i redovno pohađanje škole.

JEZIK KOJI NESTAJE 

Ministarstvo, kroz saglasnosti nevladinim organizacijama za realizaciju projekata koji se odnose na uključivanje i redovno pohađanje nastave od strane učenika romske populacije, a i sprovođenjem svojih mera i aktivnosti, nastoji obezbijediti uslove za nesmetano pohađanje nastave i završetak osnovnog vaspitanja i obrazovanja učenicima romske populacije.

Srednje obrazovanje nije obavezno, stoga se upisuje manji broj romske djece.

U školskoj 2019/2020. srednje škole u Republici Srpskoj pohađao je 21 učenik romske nacionalnosti. U školskoj 2020/2021. godini osnovne škole u Republici Srpskoj pohađa 27 učenika romske nacionalnosti.

Romski jezik je jezik koji nestaje.  Jezik kojeg stariji nisu prenosili mladima iz straha da ne budu diskrimirani kad budu govorili svoj maternji jezik.

Ovo je ranije izjavila predsjednica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle Indira Bajramović, te naglasila da je bitno boriti se za očuvanje romskog jezika jer se na taj način bori i za očuvanje kulture i identiteta Roma, naroda bogate kulture koji je u BiH prisutan 600 godina.

Očigledno je da ne postoji ozbiljna namjera vlasti da se pozabave pitanjem romskog jezika, odnosno da se on sačuva od zaborava i nestanka. Bez sistemske podrške opstanak romskog jezika je ugrožen, a tim se ugrožava i pitanje romskog identiteta.

Vlasti na svim nivoima morale bi se hitno ozbiljnije pozabaviti ovim pitanjem i poduzeti konkretne korake kako bi se romski jezik institucionlano zaštitio, a samim tim kako bi se sačuvala bogata romska kultura i tradicija.

(Portal Udar)