U BiH gotovo polovina stanovnika po nekom osnovu socijalno isključeno

Podaci istraživanja kažu da je našu državu od 2013. godine napustilo 173.000 ljudi, ali prema riječima Papića problem predstavlja i negativni prirodni priraštaj imajući u vidu činjenicu da je u posljednjih pet godina 35.000 osoba više umrlo nego se rodilo

1428
Foto: Fena

Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU BiH) i inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), održali su danas u Sarajevu okrugli sto o temi „Prema Evropskoj Uniji – Ključni problemi socijalnog uključivanja u BiH.

Tom prilikom prezentovana je i procjena indeksa opće socijalne isključenosti u BiH u kojoj se navodi kako je 49,4 posto stanovnika po nekom osnovu socijalno isključeno, što BiH svrstava ne treće mjesto u zemljama regiona, a ovaj indeks lošiji je još samo u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

Autori dokumenta “Prema Evropskoj uniji – ključni problemi socijalnog uključivanja u BiH” Žarko Papić i Maida Fetahagić naglasili su da će BiH kada dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji morati raditi na ovim pitanjima.

Fetahagić napominje kako je mjerenje socijalne isključenosti veoma složen proces, koja se ogleda u mnogim faktorima. Nastojimo slijediti put ka EU, koja je prva uvela indikatore mjerenja socijalne isključenosti.

Danas je prema procjenama iz 2017. godine preko dvadeset miliona ljuda u Evropi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Za ovaj projekat smo pokušali fokusirati BiH u region, uključili smo neke dimenzije subjektivnog karaktera koje su dostupni u globalnim izvještajima u humanom razvoju, a koji uključuju zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom i mogućnost izbora u širem smislu“, rekla je Fetahagić.

Maida Fetahagić (Foto: Udar)

Kako navodi Fetahagić, po tom pokazatelju, odnosno procjenjenom indeksu socijalne isključenosti, Bosna i Hercegovina ima 49 posto stanovništva koje je isključeno prema nekom osnovu.

Papić je kao prvi problem u BiH izdvojio demografsku sliku, a potom siromaštvo te je kao treći problem naveo diskriminaciju koja je, za razliku od drugih zemalja, sistemski uvedena u zakone i Ustav BiH.

Podaci istraživanja kažu da je našu državu od 2013. godine napustilo 173.000 ljudi, ali prema riječima Papića problem predstavlja i negativni prirodni priraštaj imajući u vidu činjenicu da je u posljednjih pet godina 35.000 osoba više umrlo nego se rodilo te naglašava da je odlazak iz BiH, uz siromaštvo, uzrokovan i “bijelom kugom”.

“Ne postoji ozbiljna porodična i dječja zaštita u BiH. Ukoliko uzmete zajedno negativni prirodni priraštaj i odlazak dođe se do brojke od 208.000 što znači da je u BiH za 5,8 posto manje stanovništva u odnosu na popis iz 2013. godine”, rekao je Papić.

“Kada bi se pravila projekcija za petogodišnje periode to bi značilo da za 85 godina u BiH neće biti stanovnika, ali o tome”, objašnjava.

Izrazio je bojazan da će Evropska komisija u izvještaju o napretku BiH napraviti birokratsku grešku fokusirajući se samo na političke segmente, koju su važni, ali se mogu rješavati, no suštinske stvari poput evropskih standarda u socijalnim politikama neće biti u prvom planu.

Jedan dio dokumenta posvećen je i romskoj populaciji, a kako nam je naveo Papić jedan od najvećih problema je to što se ne može doći do tačnih podataka o romskoj populaciji.

Žarko Papić (Foto: Udar)

„Od sedamnaest nacionalnih manjina koje zvanično postoje u Bosni i Hercegovini romska populacija je daleko najveća. Relana procjena je da Roma u Bosni i Hercegovini ima između 70.000 i 80.000, ali sam statistički podatak nije upotpunosti korektan s obzirom na to da u različitim sredinama postoji određeni pritisak na asimilaciju romske populacije pa se onda ljudi izjašnjavaju kao Srbi, Bošnjaci što iskrivljuje situaciju“, objašnjava Papić.

Kako navodi, romska populacija je u odnosu na manjine u najvećoj mjeri mraginalizovana. Nije samo stvar u tome što je bio problem prije petnaest godina, kada nije bilo dokumenata, i slično.

„Jednostavno, u svim sredinama su oni potisnuti na marginu. Tako da je jedan od ozbiljnih zadataka, neovisno od međunarodnih projekata oko unapređenja pozicije Roma, je veoma bitno da se praktične stvari rješavaju kako bi se njihov status poboljšao“, navodi Papić.

(portal-udar.net)