U BiH su najviše Romi izloženi opasnostima koje nosi koronavirus

Pandemija novog koronavirusa COVID-19 pogodila je cijeli svijet, a nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu. Iako niko nije siguran niti pošteđen eventualnih negativnih zdravstvenih ili ekonomskih posljedica, neke kategorije stanovništva, poput Roma, ipak ispaštaju više od ostalih.

Te kategorije žive u najlošijim higijenskim uslovima, pa su stoga u najvećoj opasnosti s obzirom na to da su upravo pojačane higijenske mjere osnovni način zaštite od zaraze ovim virusom.

Osim toga, mnoge romske porodice žive u neimaštini pa nisu bile u mogućnosti napraviti zalihe prehrambenih ili higijenskih proizvoda.

Na kraju, znatan broj Roma preživljava od prodaje na otvorenom ili drugih poslova koje u ovoj situaciji neće moći obavljati, pa će ostati bez prihoda.

Sagovornici Udara analiziraju zbog čega su upravo Romi najugroženija populacija pogođena pandemijom koronavirusa, kako sa zdravstvenog tako i sa ekonomskog aspekta.

Ostaju bez posla

Nedžad Jusić iz Udruženje „Euro Rom“ i vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla, pita kako će oni koji nemaju vodu i kanalizaciju u naseljima sada održavati ličnu higijenu. Svi ljudi su, ističe, sad u strahu, a pogotovo Romi.

-Krizni štab je donio odluku da se sve pijace zatvaraju, a većina romske populacije se bavi prodajom robe. Ostaju bez posla sigurno 15 dana što je za te ljude previše – kaže on.

Dodaje da, nažalost, nema nikakvih aktivnosti vezano za pomoć romskoj zajednici.

–Uputili smo neke zahtjeve, čekamo odgovore, ne znamo šta će biti. Mi, kao organizacija nismo u mogućnosti tj. nemamo svojih finansijskih sredstava da bi mogi konkretno pomoći. A s druge strane, i da se nađu određena finansijska sredstva, ne znam gdje bi se to sad moglo i kupiti (maske, sapuni…) Ne vjerujem da se može nešto dobiti u ovom trenutku (od vlasti) – naglašava on.

Određena finansijska sredstva koja su namijenjena za Rome na državnom nivou su blokirana, jer budžet nije usvojen za 2020. godinu.

–Džaba je i ta pomoć ako će ona doći nakon 15-20 dana ili mjesec. Treba sad i odmah da se reaguje jer evo, proglašeno je stanje nesreće, samim tim te neke procedure se mogu izbjeći ukoliko se ima dobra politička i druga volja da bi se pomoglo – ističe Jusić.

Prema njegovim informacijama, ni jedna međunarodna organizacija, kojima su se obraćali, nije ništa poduzela.

–Nama dakle pomoć treba odmah. Problem će biti i poslije. Mi imamo svoje medijatore za rad na terenu, ali ja sam to obustavio, jer ne želim da se moji ljudi razbole. Ko će u jeku prenosa virusa otići u zajednicu. Sad dok nemamo još zaraženih kad su u pitanju romska nacionalna manjina, treba djelovati. Nestašica je i maski i sredstava za dezinfekciju, pa je sad pitanje i gdje to uopšte nabaviti. Ukoliko ćemo čekati mjesec dana-ne treba nam – zaključuje Jusić.

Ko ima novca napravio zalihe

Indira Bajramović, direktorica Udruženja „Bolja budućnost“, kaže da „sada slabo šta radi, slabo se šta ima i kupiti, ali mi sada nešto dogovaramo“.

–Ono što smo im mi dijelili su već potrošili. Trenutno im nabavljamo lijekove, u toj smo fazi, a ono što sada dogovaramo je da do kraja ovog mjeseca ili početkom idućeg im nabavimo higijenska sredstva, možda čak i hranu isl. Nestašica je svega, i mislim da nije u redu ovoliko paničarenje – ističe Bajramović u razgovoru za Udar.

Kako kaže, „onaj ko ima para izgleda da će sve pokupovati, a onaj ko nema ostat će gladan“.

Ona se nada da će ovo uskoro proći, da ćemo se svi pridržavati naredbi Kriznog štaba i da će sve biti dobro, ali svakako trebamo „s posebnim akcentom i pažnjom razmišljati o romskim zajednicama zato što su one takve kakve jesu i što ljudi tamo sakupljaju sekundarne sirovine, a oni su u još većem riziku“.

–Nezaposleni su, i baš su u nepovoljnom položaju. Tako da mi uvijek mislimo na naše članice i članove tj. na romsku zajednicu. Mi ćemo se svakako potruditi u svakom pogledu da im budemo na usluzi. Baš smo sad uplatili u apoteku lijekove za jedno dijete i jednu odraslu osobu – kaže na kraju naša sagovornica.

Velike porodice

Dervo Sejdić, Predsjedavajući Odbora za Rome pri Vijeću ministar BiH, kaže za Udar da su Romi i u normalnim uvjetima naugroženiji, a pogotovo u ovoj situaciji pandemije. Prije svega, romske porodice su brojčane, velike.

–Naše porodice i veliki broj Roma živi u vrlo nehigijenskim uslovima, bez adekvatnog pristupa pitkoj vodi, pa i tehničkoj vodi. S druge strane, naše porodice na nivou mjesečnih primanja su daleko na najnižoj stepenici, dakle, veliki je broj nezaposlenih ljudi, veliki je broj onih koji su prinuđeni da se bave prikupljanjem sekundarnih sirovina, da rove po kontejnerima, i žive od toga – kaže Sejdić.

Oni nisu imali sredstava da se obezbijede na vrijeme. Dok su drugi kupovali dezinfekciona sredstva i hranu, najveći broj Roma je to mogao samo nijemo posmatrati.

–Prije par dana smo pokrenuli iz Kali Sara – Romskog informativnog centra inicijativu za humanitarnom pomoći, higijenskim, dezinfekcionim i paketima hrane. Nažalost, Federalna uprava civilne zaštite odgovorila nam je da nemaju ništa i upućuju nas na neke niže lokalne nivoe kojima smo se mi već obratili. Obzirom da sam i predsjedavajući Odbora za Rome, u kontaktu sam sa ministarstvom i krenula je inicijativa da se, iz Fonda za zdravstvenu zaštitu Roma izdvoji 300 hiljada KM, i napisao sam lično inicijativu i preporuku, dobio saglasnost Odbora za Rome pri Vijeću ministara da takva inicijativa može da ide da se radi interventno nabavka tih potrepština. Međutim, sad čujem da imamo problem zbog toga što državni budžet nije usvojen, a ova grant sredstva ne mogu ići bez toga, tako da smo prepušteni sami sebi – kaže Sejdić.

Dodaje da, naravno, ne odustaju od zahtjeva, intervencija, a razvili su i IT kampanju u smislu obavještavanja zajednice o pridržavanju svih instrukcija centara civilne zaštite o izoliranju.

–Ta socijalna bijeda, socijalna situacija romske zajednice je sada dva puta katastrofalnija u odnosu na neka normalnija vremena. Sad kada se očekuje vrhunac širenja zaraze i virusa, nažalost ta pomoć kako stvari stoje neće biti dostupna na vrijeme. Ona je trebala biti ‘juče’ distribuirana, a ne sutra – navodi naš sagovornik.

Kaže da nisu odustali, a da neke organizacije poput World Visiona, Caritasa, i drugih, su izdvojile određena finansijska sredstva, te da će to biti distribuirano.

U ovom momentu, ako ništa drugo, romske organizacije pokazuju visok stepen solidarnosti, svi su angažirani.

–U ovoj svoj nesreći to je jedina dobra strana, što su se romske organizacije okupile i funkcionišu kao jedno – zaključuje romski aktivista.

On je dodao da je prva, i do sad jedina, reagovala Općina Centar na način da je prije nekoliko dana počela podjelu oko 200 paketa higijenskih, dezinfekcionih sredstava i hrane socijalno najugroženijim kategorijama i starijim osobama odnosno, penzionerima.

Rizik veći kod ranjivih kategorija

Prof. dr. Zarema Obradović sa Fakulteta zdravstvenih studija, i predsjednica Sekcije epidemiologa Federacije Bosne i Hercegovine, kaže da je rizik od infekcije virusom COVID-19 znatno veći kod onih kategorija stanovništva koje nemaju adekvatan smještaj ili mogućnost praktikovanja higijenskih procedura, u odnosu na ostalo stanovništvo koje ima ispunjene higijensko-sanitarne uslove stanovanja.

Kako kaže, poznato je da je romska populacija jednim dijelom veoma mobilna, da čak unutar jedne godine promijeni mjesto boravka i u različitim državama, što svakako povećava rizik za unošenje infekcije u neka područja.

–Romska populacija, isto kao i migrantska populacija, ne zbog tog što je neko Rom ili migrant – ne vršimo nikakvu rasnu diskriminaciju – već zbog tog što nemaju osnovne higijensko-sanitarne uslove, svakako je populacija koja je u dodatnom riziku – kaže Obradović za Udar.

Problematičan je i način ishrane, jer se većinom radi o ljudima koji nemaju pouzdano finansiranje, i sigurno da je život Roma i s tog aspekta teži, jer postoji veoma opravdan rizik da je ta ishrana znatno deficitarnija nego što je to ishrana kod ostalog stanovništva.

Dodaje da ima još jedna važna stvar, a to je pitanje koliko je uopšte Roma osigurano, koliko ih ima zdravstveno osiguranje…

–Ovo su sve problemi koji nisu vezani za koronavirus, to su generalni problemi sa kojim se Romi suočavaju posljednjih godina – kaže naša sagovornica.

Niko ih ne obilazi

Ramo Salešević, predsjednik Udruženja Roma Prijedor, kaže da niko nije dolazio da obiđe Rome u tom gradu.

–Nema niko maske, nema sapuna, nema ništa, nema deterdženta, ljudi se nemaju čime oprati, dezinfikovati ruke, nemaju ništa! Treba nam sve – ispričao je Salešević za Udar.

Dodaje da se i u ovom slučaju prema predstvnicima nacionalnih manjina vlasti ponašaju kao prema manje bitnim građanima.

–Za nas nema niko ništa, samo za tri konstitutivna naroda se govori, a za nas niko ništa ne govori, nikad niko ne spomene ovu najugroženiju populaciju među kojom je zaposlenost nula. Samo se bore za ta tri naroda, a mi treba da uzmemo štrikove i da se objesimo. To nam je, izgleda, rješenje – kaže predstavnik prijedorskih Roma.

(portal-udar.net)