Romski
U lokalnoj zajednici Brčko distrikta, prema zvaničnim podacima iz Policije BD, u proteklim mjesecima došlo je do znatnog povećanja broja osoba koje prosjače. Iako zakonom zabranjeno, prosijačenje je prema svemu sudeći sve zastupljenije usred pandemije COVID 19.
Dragomir Nišić, komandir Jedinice opće policije Distrikta kazao je kako je u odnosu na isto vrijeme protekle godine ovaj broj značajno povećan. Naime, prema prethodno sprovedenim analizama iz policije Brčko distrikta saopštili su da se određena lica iz ovog lokaliteta profesionalno bave ovom društveno neprihvatljivom djelatnošću, te da u vidu radne eksploatacije iskorištavaju maloljetnike, duševno ili tjelesno bolesna lica.
Nerijetko, veliki broj onih koji prosjače ne borave na području distrikta, nego se putem radne eksploatacije dovoze na područje Brčko distrikta kako bi prosjačili.
„Prema statističkim pokazateljima u prvih šest mjeseci ove godine imamo zabilježen ukupno 161 slučaj prosjačenja, dok je taj broj za isti period prošle godine bilo 116 slučajeva, dakle za 45 više. Od tog broja, imamo izdatih 136 prekršajnih naloga i zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a prošle godine taj broj je iznosio 111. Uglavnom se radi o licima romske nacionalnosti“, rekao je Nišić.
Zakon o javnom redu i miru Brčko distrikta BiH propisuje da će lice koje prosjači na javnom mjestu biti kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM. Takođe, zakon propisuje i kaznu za lice koje navodi na prosjačenje maloljetno lice, duševno ili tjelesno bolesno lice, odnosno lice zaostalog duševnog i tjelesnog razvoja će biti kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.000 KM.
Nišić je istaknuo kako je prosjačenje okarakterizirano kao prekršaj, ali da nerijetko počinioci tog prekršaja čine i određena kaznena djela čime remete red i mir građana. Dodao je kako je Policija Brčko distrikta maksimalno uključena u suzbijanje prosjačenja, ali da je ta borba iznimno teška zbog nemogućnosti sprovođenja sankcioniranja počinitelja do kraja, čineći prethodno pomenutu odredbu jako neefikasnu u praksi.
Mnogobrojne međunarodne ali i lokalne nevladine organizacije su u proteklom periodu skretale pažnju da davanje novca licima koje prosijače podjednako motiviše iste da nastave sa tom praksom, što u cjelokupnoj situaciji samo doprinosi povećanju ovog broja.
„Policija Brčko distrikta daje sve od sebe kako bi građanima obezbjedila mir, međutim, mi sami kao institucija ne možemo imati željeni rezultat ukoliko se ne uključe druge nadležne institucije. Prvenstveno mislim na Centar za socijalni rad. Brčanski sud nas prati i oni po našim prekršajnim nalozima i zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka donesu presude i rješenja, međutim lica koja su prekršitelji nemaju ništa na sebi, nemamo sankcije prema njima i ne možemo da realiziramo dato rješenje“, ističe Nišić.
Naime, jedan od primjera uređenijih država je ovaj čin definisao u zakonu i učinio ga kažnjivim. Jedan grad u Italiji odlučio je da se sa problemom prosjaka izbori na svoj način – umjesto da kažnjavaju prosjake, vlasti planiraju da uvedu novčane kazne za prolaznike koji im udjeljuju novac.
Lokalna zajednica Bordigera, kako bi iskorijenila prosijačenje je uvela pomenutu mjeru. Ovakve i slične mjere moguće je realizovati jedino u slučaju adekvatnih socijalnih primanja, a Brčko distrikt je jedna od zajednica koja se može pohvaliti da pruža ista primanja svim licima u stanju socijalne potrebe. Jedna od činjenica koje to dokazuju je da dječiji dodatak po djetetu iznosi od 80 do 120 KM zavisno od stanja ugroženosti .
Stanje socijalne potrebe i ugroženost Roma je svakako realan problem ali eksploatacija lica sa posebnim potrebama i djece u svrhu sticanja materijalne dobrobiti je apsulutno neprihvatiljiva bez obzira na razlog koji ih navodi na to.
Svaki put kada odlučite da date novac djeci koja prose imajte u vidu da taj novac ne ide njima nego osobama koje ih eksploatišu. Protiv ovog negativnog fenomena moramo se boriti zajedno.
