Romski
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini se nalazi u izuzetno teškoj situaciji, a rezultati toga su ustanove koje učenicima i studentima ne daju potpuno primjenjiva znanja. Ovo je zaključak tribine koja je održana u petak u Mostaru u organizaciji Sveučilišta Hercegovina povodom Međunarodnog dana obrazovanja i desetogodišnjice postojanja ovog sveučilišta.
Jedan od fukusa rasprave su bila zadnja sporenja oko toga da li država treba za visokoškolsko obrazovanje davati takozvane socijalne stipendije ili stipendije na osnovu izvrsnosti kandidata. Smanjenje ulaganja u obrazovanje ekonomsko siromašnih bi posebno pogodilo romsku populaciju čiji pripadnici u najvećoj mjeri nemaju sredstava za pohađanje fakulteta.
Marko Antonio Brkić, voditelj Ureda za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Hercegovina je rekao da je socijalna kategorija nužna u državi gdje je još uvijek najniža stopa visokog obrazovanja stanovništva.
„Država mora da obezbijedi stipendije za one koji nemaju mogućnost plaćanja studija, ali dakako da je važno i stipendiranje onih koji pokazuju izvrsne rezultate i talenat. Treba kombinirati, ali je problem što država ima svoje univerzitete i mnogi, pogotovo privatni, se stavljaju u nepovoljan položaj“, rekao je Brkić.
Mirko Puljić, rektor Sveučilišta Vitez, smatra da socijalne kategorije treba prebaciti na državu koja bi trebala da razradi sistem stipendiranja odnosno procjene kako bi stipendije bile iskorištene za napredak, a ne samo uzimanje novca.
„Treba oformiti fond koji bi stimulisao na osnovu rezultata. To se mora napraviti i za talente i za one koji nemaju sredstava, pa što ne i za Rome zbog specifične društvene pozicije, ali da to bude uslovno. Ko ne pokaže uspjeh na prvoj godini, neće dobiti stipendiju za nastavak školovanja. Međutim, nema ko da se time bavi jer sistem nije usmjeren za rješavanje konkretnih problema“, rekao je Puljić.
Nenad Veličković sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu je rekao da u podnaslovu časopisa koji uređuje – Školegijum, stoji „za pravično obrazovanje“, što je suština upravo ovog problema u BiH.
„Obrazovanje nije pravično. Ne mogu svi roditelji da isto pruže svojoj djeci. Ni pomoć u znanju ni u novcu. U avionu imate biznis klasu koja je zavjesom odvojena od ekonomske klase i ima bolju uslugu odnosno hranu i piće. I to se dodatno plaća. Da li je u obrazovanju, makar onom javnom, moguće napraviti da dio djece bude odvojen u udobnijim klupama i stolicama sa boljom užinom, pa čak i odvojen zavjesom? Nije. Ali se razlike prave na druge načine te je potrebno tražiti pravičnost“, rekao je Veličković.
