Romski
Srpsko narodno vijeće (SNV) u Zagrebu je organiziralo međunarodno znanstveno-stručni skup “Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima” o ostvarivanju prava i mogućnostima razvoja obrazovanja na manjinskim jezicima u Hrvatskoj.
Od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj, njih 16 ostvaruje pravo na obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu u nekom od modela obrazovanja – od predškolskih do srednjoškolskih ustanova u što je u ovoj školskoj godini uključeno preko 10 tisuća učenika.
Predsjednik SNV i saborski zastupnik Milorad Pupovac istakao je da je cilj konferencije bio raspravljati o tome kakvo je stanje obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima u Hrvatskoj, koliko je hrvatsko društvo multikulturalno, što bi trebalo napraviti da se unaprijedi manjinsko obrazovanje na jezicima manjina, uz komunikaciju između većinskog i manjinskog obrazovanja u Hrvatskoj, ali i da se prevladava pristup u kojem većinsko obrazovanje ima prioritet, dok su manjine neopravdano zapostavljene.
A jedna od uvodničarki na konferenciji dr. sc. Antonija Petričušić, profesorica sociologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu i članica Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za provedbu Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina za portal Stine je iznijela i ključne preporuke nadležnih tijela Vijeća Europe kada je u pitanju unapređivanje obrazovanja nacionalnih manjina u društvu.
„U prvom redu Savjetodavni odbor potiče vlasti na promicanje uključivog i kvalitetnog obrazovanja, odlučnu borbu protiv segregacije u školama, osiguranje pohađanja nastave za svu djecu tijekom obvezatnog školovanja i na daljnje smanjivanje odsustva s nastave i ranog prestanka školovanja među romskom djecom“, ističe profesorica Petričušić. Navodi da kao daljnje mjere Savjetodavni odbor poziva vlasti na razvoj i provedbu međukulturnog obrazovanja u svim školama i za sve učenike o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskom društvu, kao i o njihovoj povijesti i kulturi, kao dio kurikuluma povijesti, glazbenog i građanskog obrazovanja.
„Obrazovanje se treba temeljiti na neovisnom istraživanju i biti osmišljeno u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina, radi prevladavanja negativnih stereotipa i djelovanja protiv tendencija povijesnog revizionizma u društvu. U skladu s tim treba osigurati izobrazbu učitelja te ažurirane udžbenike i nastavne materijale na manjinskim jezicima“, rekla je Petričušić.
Također, Savjetodavni odbor posebnu pažnju obraća na problematiku obrazovanja romske djece pa potiče vlasti da poduzmu sve potrebne mjere za povećanje redovnog pohađanja predškolskih ustanova romske djece u dobi od tri godine, dodatnu obuku o romskim jezičnim varijantama nastavnica i nastavnika, dodatne romske asistente u nastavi, kao i podizanje svijesti među romskim roditeljima o važnosti uključivanja njihove djece u obrazovanje.
A jedna od važnijih preporuka koje je Odbor stručnjaka proslijedio Odboru ministara jest da bi hrvatske vlasti trebale poduzimati preaktivne mjere poticanja govornika manjinskih jezika na uključivanje u obrazovanje na manjinskim jezicima, kaže profesorica Petričušić.
No, profesorica Petričušić upozorila je i na neke značajne okolnosti i probleme koji otežavaju bolju implementaciju nekih preporuka čije cilj unapređenje upotrebe i razvoja prakse manjinskih jezika. Tako kao kao dugoročno najbitniji problem ističe nedostatak podrške ekonomskom i socijalnom razvoju sredina u kojima žive djeca pripadnici manjina, što dovodi do odseljavanja i time i pada broja učenica i učenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a time se bitno narušavaju i opće mogućnosti očuvanje i razvoj jezika i kulture manjinskih zajednica.
Ona smatra da interkulturalnost treba razvijati kao oblik aktivnog prožimanja, suradnje i suživota manjinskih i većinskih zajednica pa tako bi se npr. manjinske jezike moglo i trebalo ponuditi na učenje svima koji žive u gradu ili općini u kojoj ima manjinskog stanovništva, a njihov je jezik priznat kao drugi službeni jezik. Time bi se oživotvorila i unaprijedila interkulturalna prakse kako ona ne bi ostala tek puka forma-
Profesorica Petričušić na kraju podsjeća i na posljednje izvješće Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI ) o Hrvatskoj koje je izrazilo stav da hrvatske vlasti trebaju uvesti obvezno obrazovanje iz ljudskih prava kao dio građanskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe, osobito glede prava na jednakost i zabranu diskriminacije.
