U Hrvatskoj treba razvijati inkluzivno i interkulturalno obrazovanje

566

Srpsko narodno vijeće (SNV) u Zagrebu je organiziralo međunarodno znanstveno-stručni skup “Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima” o ostvarivanju prava i mogućnostima razvoja obrazovanja na manjinskim jezicima u Hrvatskoj.

Od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj, njih 16 ostvaruje pravo na obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu u nekom od modela obrazovanja – od predškolskih do srednjoškolskih ustanova u što je u ovoj školskoj godini uključeno preko 10 tisuća učenika.

Predsjednik SNV i saborski zastupnik Milorad Pupovac  istakao je da je cilj konferencije bio raspravljati o tome kakvo je stanje obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima u Hrvatskoj, koliko je hrvatsko društvo multikulturalno, što bi trebalo napraviti da se unaprijedi manjinsko obrazovanje na jezicima manjina, uz komunikaciju između većinskog i manjinskog obrazovanja u Hrvatskoj, ali i da se prevladava pristup u kojem većinsko obrazovanje ima prioritet, dok su manjine neopravdano zapostavljene.

A jedna od uvodničarki na konferenciji  dr. sc. Antonija Petričušić, profesorica sociologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu i članica Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za provedbu Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina za portal Stine je iznijela i ključne preporuke nadležnih tijela Vijeća Europe kada je u pitanju unapređivanje obrazovanja nacionalnih manjina u društvu.

„U prvom redu Savjetodavni odbor potiče vlasti na promicanje uključivog i kvalitetnog obrazovanja, odlučnu borbu protiv segregacije u školama, osiguranje pohađanja nastave za svu djecu tijekom obvezatnog školovanja i na daljnje smanjivanje odsustva s nastave i ranog prestanka školovanja među romskom djecom“, ističe profesorica Petričušić. Navodi da kao daljnje mjere Savjetodavni odbor poziva vlasti na razvoj i provedbu međukulturnog obrazovanja u svim školama i za sve učenike o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskom društvu, kao i o njihovoj povijesti i kulturi, kao dio kurikuluma povijesti, glazbenog i građanskog obrazovanja.

„Obrazovanje se treba temeljiti na neovisnom istraživanju i biti osmišljeno u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina, radi prevladavanja negativnih stereotipa i djelovanja protiv tendencija povijesnog revizionizma u društvu. U skladu s tim treba osigurati izobrazbu učitelja te ažurirane udžbenike i nastavne materijale na manjinskim jezicima“, rekla je Petričušić.

Antonija Petričušić govori na skupu o obrazovanju
Antonija Petričušić govori na skupu o obrazovanju

Također, Savjetodavni odbor posebnu pažnju obraća na problematiku obrazovanja romske djece pa potiče vlasti da poduzmu sve potrebne mjere za povećanje redovnog pohađanja predškolskih ustanova romske djece u dobi od tri godine, dodatnu obuku o romskim jezičnim varijantama nastavnica i nastavnika, dodatne romske asistente u nastavi, kao i podizanje svijesti među romskim roditeljima o važnosti uključivanja njihove djece u obrazovanje.

A jedna od važnijih preporuka koje je Odbor stručnjaka proslijedio Odboru ministara  jest da bi hrvatske vlasti trebale  poduzimati preaktivne mjere poticanja govornika manjinskih jezika na uključivanje u obrazovanje na manjinskim jezicima, kaže profesorica Petričušić.

No, profesorica Petričušić upozorila je i na neke značajne okolnosti i probleme koji otežavaju bolju  implementaciju nekih preporuka čije cilj unapređenje upotrebe i razvoja prakse manjinskih jezika. Tako kao kao dugoročno najbitniji problem ističe nedostatak podrške ekonomskom i socijalnom razvoju sredina u kojima žive djeca pripadnici manjina, što dovodi do odseljavanja i time i pada broja učenica i učenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a time se bitno narušavaju i opće mogućnosti očuvanje i razvoj jezika i kulture manjinskih zajednica.

Ona smatra da interkulturalnost treba razvijati kao oblik aktivnog prožimanja, suradnje i suživota manjinskih i većinskih zajednica pa tako bi se npr. manjinske jezike moglo i trebalo ponuditi na učenje svima koji žive u gradu ili općini u kojoj ima manjinskog stanovništva, a njihov je jezik priznat kao drugi službeni jezik. Time bi se oživotvorila i unaprijedila interkulturalna prakse kako ona ne bi ostala tek puka forma-

Profesorica Petričušić na kraju podsjeća i na posljednje izvješće Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI ) o Hrvatskoj koje je izrazilo stav da hrvatske vlasti trebaju uvesti obvezno obrazovanje iz ljudskih prava kao dio građanskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe, osobito glede prava na jednakost i zabranu diskriminacije.