U obrazovanje se mora ulagati – priča sa trokuta Gradiška-Banja Luka-Prijedor

Kako nam je rekao predsjednik Saveza Roma Republike Srpske Aleksandar Mašić, Gradiška je rijedak primjer pomoći opštine za obrazovanje romske djece i da bi taj primjer trebale slijediti i druge sredine gdje živi mnogo Roma

2287
Mehmed Šarić i Habiba Šarić

Na području opštine Gradiška živi 1700 Roma, a djeca romske nacionalnosti, za razliku od drugih lokalnih sredina, redovno pohađaju osnovnu i srednju školu.

“Sva djeca romske nacionalnosti redovno pohađaju kako osnovnu tako i srednju školu i dobri su učenici. Od 2000. godine imamo i nekoliko studenata koju su završili državne fakultete”, rekao je za Udar Aleksandar Mašić, predsjednik Saveza Roma Republike Srpske. Na području opštine Gradiška djeca do 9. razreda dobijaju udžbenike besplatno. Kada je u pitanju srednja škola, 70 posto Roma ima obezbjeđene mjesečne karte i stipendije od opštine. Mašić je naglasio da su tri njegova sugrađana romske nacionalnosti iz Gradiške nedavno upisali fakultete.

„Obrazavanje romske djece je je ključno i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini,  jer ako nemaš obrazovanja, manje su mogućnosti za zapošljavanje i dostojanstven život”, kazao je Aleksandar Mašić.

Najveći broj Roma ide u Osnovnu školu ”Sveti Sava” u Dubravama kod Gradiške. Jedan od učenika Aleks Mašić, kaže da voli da ide u školu jer može mnogo toga naučiti. ”U školi se igramo, učimo i družimo. U razredu nas ima 18, a  moj omiljeni predmet je likovno. Škola mi se posebno sviđa jer mogu naučiti nešto što nisam znao”, kaže mali Aleks Mašić.

Rajna Soldat, direktorica osnovne škole, kaže da  je srećna jer ovu školu pohađaju djeca tri nacionalnosti – srpske, bošnjačke i romske.

Djeca Roma obogaćuju svojim jezikom, kulturnom i tradicijom ovu sredinu. Trenutno u našoj školi imamo 14 učenika romske nacionalnosti što je smanjen broj u odnosu na prošle dvije godine, Uglavnom iz razloga migracija. Jedan broj romske djece je otišao sa roditeljima u inostranstvo u potrazi za boljim u životom“, kaže Soldat.

Rajna Soldat

Navodi da svako dijete ima određene sklonosti.

„Generano govoreći, Romi su nadareni za pjesmu i muziku. Mi te njihove talente iskoristimo da ih pokažu na nekoj od školskih priredbi. Inače mi u našoj školi obilježavamo Dan tolerancije 16. novembra, i tog dana predstavljamo  nacionalnne manjine i njihove običaje. Naši učenici Romi predstavljaju svoj  narod  uz dosta muzike, pjesme, igre i svega onog što se vezuje za kulturu ovog naroda”, navodi direktorica Rajna Soldat.

Soldat kaže da ima pozitivnih primjera koji pokazuju da ne treba gledati sve kroz stereotipe.

„Mi imamo svijetlih primjera da učenici naše škole odlaze dalje na školovanje. Navešću primjer jednog mladog dečka koji se zove Elivis Mujkić, koji je u srednjoj školi bio učenik generacije, sada studira Ekonomski fakultet i ima prosijek iznad 9. Apsolvent je na fakultetu, a osim toga što je veoma dobar student, on se bavi i društvenim radom. Evo u našoj školi on je koreograf,  gdje imamo dva kulturno-umjetnička društva. Jedno je Srpsko kulturno- umjetničko društvo ‘Dukat’ iz Laminaca, a drugo je Bošnjačko kulturno – umjetničko društvo ‘Behar’ iz Dubrava, a njihov zajednički koreograf je Elvis Mujkić koji je Rom”, rekla je Rajna Soldat.

Tri generacije završile istu školu

Habiba Šarić kaže da su ona i njen suprug pohađali osnovnu školu u Dubrama kod Gradiške, u kojoj sada rade. Habiba je u ovoj školi zaposlena od 1992. godine i ima pozitivna radna iskustva. ”U ovu školu sam išla i ja i moj muž, a i naša djeca su je završila. Djeca Roma danas imaju mogućnost za obrazovanje, dobijaju knjige i stipendije i mjesečne karte“, kaže Habiba i ističe da kada su njena djeca išla u školu, ništa se nije dobijalo.

“Romska djeca ovdje  u Dubravama kod Gradiške idu u školu i druže se normalno sa drugom djecom, nema nikakvih podjela. Moja djeca su ovdje išla u školu, završli 9 razreda osnovne škole i srednju školu. Kćerka je završila trgovačku školu, udata je je ima jedno dijete. U školi imamo i predškolsko odjeljenje i jedno romsko dijete pohađa predskolsku nastavu, a to je moj unuk. On je  teća generacija iz naše prodice koji pohađa  osnovnu školu u Dubrama kod Gradiške”, kaže za portal Udar Habiba Šarić.

Mehmed Šarić i Habiba Šarić

Ona ističe da je veoma važno da se romska djeca obrazuju i da ne prihvata tvrdnje pojedinih roditelja da nemaju finansijsku mogućnosti da šalju djecu u školu jer postoje izdvajanja za romsku djecu.

„Svako ima mogućnosti da se školuje. Veoma je važno da dijete ide u školu, kako bi kasnije moglo da se zaposli, a ne da ide po ulici da prosi, to nije potrebno u ovo vrijeme, jer za sve ima posla samo ako žele da rade”, kategorična je Habiba Šarić.

Ipak, kako nam je rekao predsjednik Saveza Roma Republike Srpske Aleksandar Mašić, Gradiška je rijedak primjer pomoći opštine za obrazovanje romske djece i da bi taj primjer trebale slijediti i druge sredine gdje živi mnogo Roma.

“Romska djeca nemaju u svim opštinama u Republici Srpskoj pomoć u obrazovanju od nadležnih opštinskih službi kao npr. u opštini Vukosavlje, u Bijeljinini niti u Prijedoru“, istakao je Mašić.

Prijedor: Motivisati i djecu i roditelje

U Prijedoru  živo oko 800 Roma. Sva romska djeca na prijedrskom području pohađaju osnovnu školu, dok je u srednjim školama broj romske djece mnogo manji. Osnovne škole u Prijedoru pohađa 57 romske djece. Praksa da romska djeca krenu u osnovnu školu, ali je ne završe, iščezava. Almedina Žerić učenica Osnovne škola „Desanka Maksimović“ kaže da voli školu u koju rado ide radi sticanja novih znanja te kako bi po završetku škole imala mogućnost da nađe sebi posao.

“Znam da bez škole nema posla”, kaže Almedina.

Iako postoji stereotip da su Romi loši učenici, u školi kažu da to nije slučaj.

Sanja Munjiza predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola Prijedora kaže da uspjeh zavisi od uslova života, ali ponajviše od same djece.

Sanja Munjiza

“Djeca kao djeca, svi su isti, bilo da se radi o romskoj ili djeci koja nisu iz ove nacionalne manjine. Neki vole školu i dobro uče, neki manje. Mi smo imali učenicu, koja je izašla iz škole, završila je osnovnu  školu, a koja je imala najljepši rukopis, tako da tu nema pravila“, kaže Munjiza.

U Udruženju Roma Prijedora svjesni su značaja koje obrazovanje ima, pa mnogo aktivnosti usmjeravaju na tu oblast. Ramo Selešević predsjednik udruženja ističe kako redovno odlazi u romske porodice i, kako kaže, apeluje na roditelje da djeca, muška i ženska, moraju da pohađaju školu i da se obrazauju. “Ne smiju danas da budu nepismeni. I kada  završe osnovno obrazovanje mogu dalje, znači, da nastupe kako u srednjem obrazovanju, tako i u visokom obrazovanju, jer bez škole danas smo svjesni da nema ništa“, ističe Ramo Selešević.

Ramo Salešević

Grad Prijedor već nekoliko godina unazad pomaže romskim učenicima obezbjeđujući besplatno udžbenike i školski pribor. Troje Roma sa područja Prijedora u posljednjih nekoliko godina završilo je i fakultete. Jedna osoba je zaposlena je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, dok ostali traže posao.

Banja Luka: besplatni udžbenici ne mogu sve riješiti

Branka Bajrić

Porodica Bajrić, koja živi u naselju Veseli brijeg, ima dvoje djece koji pohađaju Osnovnu školu “Branko Radičević” u banjalučkom naselju Starčevica. Oboje roditelja su nezaposleni. Kažu nije lako opremiti i slati dvoje djece u školu, jer svaki dan moraju da im daju novac za doručak, i sve ostalo što je djeci potrebno tokom školovanja. Branka Bajrić shvata značaj obrazovanja i kaže da se svim snagama i ona i suprug trude da im djeca završe barem osnovnu školu. Nažalost, njihova djeca su među malobrojnom djecom Roma koji pohađaju osnovnu školu u Banjaluci.

Vesna Radonjić iz okoline Banjaluke ima kćerku koja je završila srednju medicinsku školu. Trenutno školuje djevojčicu koja ide u osnovnu školu. Kaže da je veoma teško obezbijediti sve što je potrebno djeci za njihovo obrazovanje, ali da se svim silama trude. Ona ne radi, a suprug radi povremeno kod privatnika, što nije dovoljno za pristojan život i školovanje djece. Pomaže im što od gradske uprave Banjaluka dobiju besplatne udžbenike i školski pribor na početku školske godine.

“To nam dobro dođe, ali to nije dovoljno za obrazovanje djece tokom njihovog školovanje”, kaže  za portal Udar Vesna Radonjić.

Grad Banjaluka već dugi niz godina, još od 2005. godine, prije početka školske godine dodjeljuje bespletno udžbenike za romsku djecu koji idu u osnovnu školu, a za srednjoškolce i studente jednokratnu novčanu pomoć.

O učenju romskog jezika

Rajna Soldat, direktorica osnovne škole u Dubravama kod Gradiške, koju pohađa veliki broj Roma, je i član opštinske komisije projekta ”Romakated” za izradu Akcionog plana za obrazovanje Roma u Gradišci te je uključena na različitim pitanjima obrazovanja, pa tako i vraćanju fakultativnog učenja romskog jezika u školu.     

”Žalosna je činjenica da djeca Romi u našim krajevima, pa i veći broj Roma u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ne poznaju svoj jezik. Oni ne govore romski i to je stvarno šteta, jer je jezik svakog naroda velikog blago za sve narode, a ne samo za taj narod”, ističe Rajna Soldat. Napomenula je da je prije nekoliko godina u ovoj školi bilo organizovano fakultativno izučavanje romskog jezika, i nastavu su pored djece Roma pohađali i djeca druge nacionalnosti.

“Društvo bi trebalo da preduzme odgovarajuće korake u cilju očuvanja i izčavanja romskog jezika, jer bi bila velika šteta da se to blago – romski jezik, izgubi. Mi srećom imamo jednog radnika naše škole koji govori romski jezik, koji nam u nekim okolnostima može pomoći kod prevoda i aktivan je i bavi se time. Da li će se u narednom periodu ponovo  u ovoj školi organizovati izučavanje romskog jezika, ne znamo, a naša škola je otvorena po tom pitanju“, rekla je Soldat.

Mehmed Šarić koji je zaposlen u Osnovnoj školi ”Sveti Sava” u Dubravma kod Gradiške predavao je Romski jezik i istoriju.

“Vodio sam i Ljetnju školu romskog jezika pod vedrim nebom prije 12 godina i tada smo imali 48 polaznika i to je tada bio hit. Romski jezik poznajem dugo godina jer moja baka i djed su pričali romski jezik. U početku sam ih sve razumio, ali nisam znao da govorim na romskom jeziku. No, vremenom me zainteresovalo, pa sam došao do romske literature i to iz cjele Evrope i na taj način i naučio”, priča Mehmed Šarić. On naglašava  da ukoliko Romi ne budu komunicirali i učili  romski jezik, „naš jezik će izumrijeti“.

”Mnogi Romi bi trebali da znaju svoj jezik, a mi bi trebali da im prenesemo to znanje. Romski jezik mora da se uči od malih nogu i ukoliko naša omladina ne bude učila, naš jezik će da izumre“, rekao je Šarić.

(portal-udar.net)