U Srbiji objavljena prva „Crna lista poslodavaca“ koji krše prava trudnica i porodilja

Može se konstatovati da zakoni o radu u oba bh. entiteta deklarativno štite prava žena u trudnoći i po porođaju, ali da u praksi poslodavci učestalo krše ta prava. Zbog toga je važno naglasiti značaj i ulogu inspekcije rada kojoj entitetski zakoni o radu povjeravaju nadzor nad primjenom zakona

1094
Foto: Ilustracija

Udruženje Centar za mame iz Srbije objavilo je listu na kojoj se našlo osam poslodavaca koji su u prethodnom mjesecu prekršili prava trudnica ili porodilja u Srbiji. „Crna lista poslodavaca” je, kako se navodi, sastavljena na osnovu podataka Inspekcije rada, koja od kraja jula radi po prijavama trudnica i porodilja putem besplatne telefonske linije. Centar za mame će liste objavljivati jednom mjesečno prenosi insajder.net.

Iz Centra kažu da su riješili da se lista objavljuje kako bi se javnosti predstavili oni koji ne poštuju zakone i prava trudnica i porodilja, ali i da se ohrabre mame da se bore za svoja prava i prijave kršenja istih Inspekciji rada.

Nadamo se da će ova lista podstaći poslodavce u Srbiji da poštuju zakone, ali i probuditi i natjerati ih da vide da mame nisu ‘laka meta’ i da se njihova prava moraju poštovati – rekla je Jovana Ružičić iz Centra za mame u saopštenju objavljenom na sajtu tog udruženja.

Na „Crnoj listi” za mjesec august su se tako našli trgovine Stylos i TDC iz Novog Sada, Unikomerc Filter iz Prokuplja, radnja za održavanje i popravku računara Hronos Computers iz Vranja, trgovina satovima i nakitom Firma Bomar iz Novog Sada, trgovina YOU MAK iz Žitorađe, Motel Solley iz Aleksandrovca i trgovina Miss you sa Kopaonika.

Navedene firme su na listu dospjele nakon prijave kršenja prava trudnica ili porodilja Inspekciji rada i pošto je Inspekcija rada utvrdila da postoji prekršaj.

Kako se dodaje, Centar za mame objavljuje „Crnu listu” u saradnji sa Inspekcijom rada i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a preuzeta je sa sajta Ministarstva. Sljedeća „Crna lista” biće objavljena prve sedmice oktobra.

Linija je otvorena 23. jula, a pozivom broj 0800 300 307 trudnice i porodilje mogu da prijave sve nepravilnosti u oblasti rada, odnosno, poslodavce koji su prekršili zakon i time im uskratili prava koja imaju.

Problemi sa kojima se trudnice i porodilje suočavaju najčešće su otkaz, neprodužavanje ugovora o radu zbog trudnoće, planiranja proširenja porodice ili porodiljskog odsustva.

Uvođenje ovog broja kao i registra nesavjesnih poslodavaca dogovoreno je polovinom jula poslije više sastanaka Ministarstva sa NVO Centar za mame.

Kako je u BiH?

Situacija i položaj trudnica u BiH koje su u radnom odnosu, nažalost u dosta slučajeva, kao rezultat ima otkazivanje ugovora o radu.

Žene su često dovedene u situaciju da moraju birati između posla i porodice, tako da slučajevi kršenja Zakona o radu zbog trudnoće prođu nekažnjena. Sa druge strane, žene su zbog nepovjerenja u sistem, ali i straha od trajnog gubitka posla, ne usuđuju prijaviti poslodavca.

Entitetski zakoni o radu nalažu da ne smije biti diskriminacije pri zapošljavanju s obzirom na trudnoću ili porodične obaveze no, u praksi, sasvim drugačije – trudnoća i majčinstvo “kažnjavaju se otkazom”.

Analiza zaštite materinstva u Entitetskim Zakonima o radu kažu:

 Član 53. ZORFBiH

Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u slučajevima iz člana 54 stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove.

Član 71. ZORRS

Poslodavac ne može odbiti da primi u radni odnos ženu zbog toga što je trudna, niti joj može otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo.

Iako su nediskriminacija prilikom zapošljavanja i uslovi za otkaz ugovora o radu propisani i drugim odredbama entitetskih zakona o radu, zakonodavci su našli za shodno da posebnim odredbama posebno naglase zaštitu žene u trudnoći.

Međutim, u praksi poslodavci u oba bh. entiteta se najčešće ne obaziru na ove odredbe. Rijetke su situacije da poslodavci primaju trudnice na rad, dok je vrlo česta pojava da trudnice koje imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme dobijaju otkaze sa obrazloženjem da su tehnološki višak. Time, u stvari, poslodavci nastoje da prikriju da je trudnoća isključivi razlog otpuštanja žene.

U praksi se također dešava da žene budu raspoređene na drugo radno mjesto tokom trudnoće ali Zakonom su zaštićeni njena pozicija i primanja iz radnog odnosa.

Član 54. ZORFBiH

Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, može biti raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

 Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

 Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.

Ženu, iz stava 1. ovog člana, poslodavac može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak.

 Član 72. ZORRS

Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, žena za vrijeme trudnoće i dok doji dijete može biti privremeno raspoređena na druge poslove ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta.

 Ako poslodavac nije u mogućnosti da ženi obezbijedi raspored na drugi posao u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo s rada, uz naknadu plate, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ova naknada ne može biti manja od naknade koju bi žena ostvarivala da je ostala na svom radnom mjestu.

Ženu za vrijeme trudnoće i majku djeteta do dvije godine starosti, poslodavac može rasporediti na rad u drugo mjesto rada samo uz njen pristanak.

Može se primijetiti da entitetski zakoni ovu situaciju regulišu na gotovo identičan način, s tim što je ZORRS nešto precizniji u dijelu kojim se propisuje do kada žena može biti raspoređena na drugo radno mjesto.

S druge strane ZORFBiH je izričit kada kaže da se žena može premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak, dok ZORRS ne navodi striktno pismeni pristanak.

Iz udruženja Vaša prava BiH su mišljenja da i odredbu u ZORRS treba tumačiti tako da je potreban pismeni pristanak žene, radi sprječavanja zloupotreba poslodavaca.

Može se konstatovati da zakoni o radu u oba bh. entiteta deklarativno štite prava žena u trudnoći i po porođaju, ali da u praksi poslodavci učestalo krše ta prava. Zbog toga je važno naglasiti značaj i ulogu inspekcije rada kojoj entitetski zakoni o radu povjeravaju nadzor nad primjenom zakona, a također i sudova po tužbama žena za zaštitu prava.

U Bosni i Hercegovini ne postoji trenutno inicijativa da se uspostavi „Crna lista poslodavaca“ ali bi u veliko postojanje jednog takvog registra doprinijelo zaštiti trudnica i žena koje planiraju trudnoću.

(portal-udar.net)