Na međunarodnoj konferenciji održanoj u Zagrebu 5. novembra 2008. godine predstavnici Roma iz 17 zemalja svijeta, usvojili su i potpisali Povelju o proglašenju 5. novembra za Svjetski dan romskog jezika.
Godinu dana kasnije na Međunarodnoj konferenciji održanoj također u Zagrebu donijeta je Deklaracija kojom se 5. novembar proglašava Svjetskim danom romskog jezika, a od 2016. godine ovaj datum je ušao u zvanični kalendar datuma u BiH.
Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle je po peti put organizovalo obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika sa bogatim programom i velikim brojem zvanica.
Događaju su prisustvovali predstavnici Ministarstva za ljudska prava izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, Marija Aleksandrović, profesorica romskog jezika i književnosti na Visokoj strukovnoj školi za obrazovanje vaspitača u Vršcu, romski književnici Bajram Haliti i Alija Krasnići, te brojni predstavnici institucija i školskih ustanova u Tuzli.
Koliko je aktualna potreba za uvođenjem romskog jezika u nastavne planove i programe, naglasila je predsjednica udurženja „Bolja Budućnost“ Indira Bajramović.
„Jezik je identitet jednog naroda, nažalost kod nas se desila asimiliacija romskog jezika pa tako veoma mali broj Roma u BiH govori romski jezik“, rekla je Indira.
Nedavno je usvojen okvirni akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma (OAP) u Bosni i Hercegovini koji će se velikim djelom fokusirati na očuvanje romskog jezika i kulture uz izdvajanje finsnsijski sredstava od strane države.
Prema ovom planu, sadržaji o romskoj povijesti i kulturi trebali bi biti uvršteni u postojeće nastavne planove, programe i udžbenike, a Romski jezik uveden u škole kao fakultativni predmet ili putem alternativnih rješenja.
„Od 2009. godine, Bosna i Hercegovina i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ulaže dosta finansijski sredstava, znanja i energije da očuva manjinske jezike u Bosni i Hercegovini… Bosna i Hercegovina je potpisala međunarodne konvencije kao što je Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, kojim se država Bosna i Hercegovina obavezuje da kroz međunarodne standarde očuva i poboljša položaj nacionalnih skupina, garantuje upotrebu jezika u službene svrhe ali i u nastavi. Malo je teže organizirati nastavu romskog jezika, jer nemamo na jednom mjestu dovoljan koncentraciju, dovoljan broj Roma da bi se mogla izvoditi nastava na romskom, ali se romski jezik može uvesti kao izborni predmet“, poručio je Želimir Lalić, Voditelj Odsjeka za zaštitu prava nacionalnih manjina u MLJPI BiH.
Na području tuzlanskog kantona su do sada poduzete određeni koraci prema uvođenju romskog jezika u škole.
„Ministarstvo obrazovanja TK je formiralo radnu grupu koja će učestvovati u izradi akcionog plana na kantonalnom nivou, tako da mi već sada imamo neke prve aktivnosti i mislim da je ova radna grupa dobro izabrana, jer svi mi radimo na terenu, znamo šta su potrebe i škola i učenika, tako da mislim da ćemo uraditi jedan dobar dokument“, istakla je Indira Bajramović.
Pored romskih nevladini organizacija u aktivnosti su uključeni i brojni drugi akteri na čelu sa predstavnicima kantonalne vlasti.
„Učešće u radu interresorne grupe su uzeli predstavnici Ministarstva obrazovanja, Pedagoškog zavoda, Univerziteta u Tuzli i predstavnika romskih udruženja a sve zbog uvođenja romskog jezika u škole u okviru Strategije inkluzije Roma na području našeg Kantona“, kazala je Slavena Vojinović, ministrica za kulturu, sport i mlade TK.
Glavni i najteži korak pri realizaciji uvođenje romskog jezika u škole će predstavljati nedostatak nastavnog kadra koji bi predavao na romskom jeziku. Tako de će među prvim koracima biti obučavanje dovoljnog broja predavača romskog jezika.
Na kraju događaja su uručene zahvalnice i proglašeni su pobjednici nagradnog konkursa „Jezik spasa“ te su dodijeljene nagrade osnovnim školama JU OŠ „Mihatovići“, JU OŠ „Mejdan“ i Srednja medicinska škola Tuzla.
(portal-udar.net)