Romski
Rana udaja, maloljetnički i ugovoreni brakovi na našim prostorima još uvijek su tabu-tema i prema predrasudama, vezani su uglavnom za romsku populaciju.
Prema tradiciji, takvi brakovi obično uključuju mlade nevjeste i mladoženje, koji razmjenjuju robu ili novac, kao dio rituala darivanja putem miraza, a koji je predstavljen kao cijena mlade, odnosno nevjeste.
Ova praksa doprinosi zbunjenosti o tome šta je od toga slučaj trgovine ljudima, a šta nije. Međunarodno priznata definicija trgovine ljudima može ponekad značiti da romske kulturne prakse budu pogrešno interpretirane kao slučajevi trgovine ljudima.
Ovo bi značilo da se sistem miraza označava kao “prodaja mlade”. Iako postoje slučajevi zloupotrebe ugovorenih brakova, većina Roma koji poštuju tradicionalni običaj smatraju ovu praksu kao dragocjen dio sopstvenog kulturnog naslijeđa isprepleten sa glavnim vrijednostima romskog identiteta i dostojanstva kao grupe.
Jasno je da se u ovom slučaju mora praviti razlika između autentičnih tradicija i onih koje su postale eksploatisane. Studija Svjetske banke uz učešće Centra za ekonomske i društvene studije (CESS) je ustanovila vezu između trgovine radi prostitucije i ranih brakova. U skladu sa ovom studijom, “nije neobično za djevojčicu da ima dvije bebe u dobi od 15 godina.
Rani brakovi se prijavljuju, jer su nezakoniti i djeca ovih mladih parova se vrlo rijetko prijavljuju u matične njige rođenih što ih čini podložnim trgovini ljudima i nezakonitom usvajanju.
Voditeljica radionice bila je Alma Kovačević inspektorica MUP Tuzlanskog kantona.
„Prema statističkim podacima MUP TK-a u 2016. godini, evidentirano je ukupno 10 krivičnih djela “Izvanbračna zajednica s mlađim maloljetnikom”, a kada se uzme u obzir devet mjeseci 2017. godine evidentirano je 8 prijava pomenutog krivičnog djela. U 2016. godini evidentirano je ukupno 4 krivična djela “Spolni odnošaj s djetetom”, a kada se uzme u obzir devet mjeseci 2017. godine evidentirane su 3 prijave pomenutog krivičnog djela“, rekla je Alma Kovačević inspektorica MUP Tuzlanskog kantona.
S obzirom da po našem zakonodavstvu nije moguće sklopiti brak sa maloljetnom osobom, izuzev sa osobom koja je napunila 16 godina, ali samo uz dozvolu suda, zakonodavac je propisao u krivičnom zakonodavstvu krivično djelo “Izvanbračna zajednica s mlađim maloljetnikom” čl.216 KZFBiH.
„Među pripadnicima romske nacionalne manjine još uvijek je prisutan običaj da roditelji ugovaraju brak za svoju maloljetnu djecu. U ovim slučajevima ne može se smatrati da nevjesta u brak ulazi slobodnom voljom, jer se radi o ugovorenom braku između najčešće roditelja budućih supružnika, a dešava se da se brak ugovara u ranom kalendarskom uzrastu djece“, dodala je Kovačević.
„Slučajevi kada djevojčice, koje su se do nedavno igrale s lutkama rađaju vlastitu djecu i postaju majke, uglavnom se odnose na romsku populaciju, međutim takozvani ugovoreni brakovi nisu dio romske tradicije niti kulture, nego vid eksploatacije, ili u nekim slučajevima trgovine ljudima. Ali, predstavnici institucija, sudstvo, tužilaštvo, koji treba da osuđuju takve brakove, smatraju da je to tradicija Roma. Maloljetnički brakovi ili trudnoće, dešavaju se i pripadnicima drugih nacija i događaju se širom svijeta“, rekla je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
Zaključci sa ove radionice se svode na to da mnogi Romi smatraju tradiciju ranog (često ugovorenog) a najčešće maloljetnog braka za djevojčicu. Uzroci toga su različite prirode i generalno ih možemo svrstati u društveno-ekonomske, zdravstvene, nerazvijenost kominikacije.
Produbljavanje siromaštva i svojevrsna “feminizacija siromaštva” jedna je od najalarmantnijih posljedica ranih brakova. Stoga se romske organizacije civilnog društva zalažu da se rani brakovi u romskoj zajednici tretiraju prije svega, kao pitanje prava žena i djece, a ne kao kritika tradicije.
Radionica za članove Međusektorske komisije (MSK) i romske zajednice na temu „Rana udaja, ugovoreni brakovi – običaji Roma ili krivično djelo“ u organizaciji Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“, implementirana je u sklopu regionalnog projekta „Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu“ koji podržava Austrijska razvojna agencija kroz CARE International Balkans.
(portal-udar.net)
