Romski
Specijalni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata Felipe Gonzales Morales na kraju zvanične posjete BiH stavljen je pred osjetljiva, kompleksna i neugodna pitanja novinara kada je riječ o migranskoj situaciji u našoj državi.
Država obavezna preuzeti više odgovornosti
Neophodna je saradnja bh. vlasti na svim nivoima, jedan je od zaključaka Moralesa koje je predstavio na današnjoj konferenciji za novinare, održanoj u Sarajevu.
-Na moju veliku žalost, povećan priliv migranata je razotkrio znatnu institucionalnu slabost, kao i slabost u pogledu koordinacije relevantnih tijela vlasti na raznim nivoima u BiH. Odlukom Vijeća ministara je u maju 2018. godine uspostavljeno Koordinaciono tijelo za pitanja migracija kao operativni štab na državnom nivou. Međutim, Koordinaciono tijelo nije još uvijek usvojilo sveobuhvatnu strategiju koja bi pružila trajno rješenje za postojeći migracionu situaciju. Naprimjer, ono nije blagovremeno dodijelilo odgovarajuće objekte za prihvat i smještaj tražitelja azila i migranata – istakao je Morales.
Na registraciju za azil u zemlji još uvijek čeka oko 1,200 osoba
Od 40.000 dolazaka od januara 2018. do augusta 2019. godine, 93 posto je izrazilo namjeru podnošenja zahtjeva za azil u BiH. Od ukupnog broja osoba koje su izrazile namjeru, samo je 5,4 posto bilo u mogućnosti podnijeti zahtjev za azil Sektoru za azil zbog višestrukih barijera u zakonu i praksi koje onemogućavaju pravičan i efikasan pristup azilantskom postupku, neki su od podataka koje je Morales iznio u današnjem izlaganju.
Među drugim faktorima koji ometaju pravičan i efikasan pristup azilu su, kako je naveo Morales, između ostalog i, zahtjev za postojanjem prijavljenog boravka na određenoj adresi, što nije izvedivo za većinu tražitelja azila u zemlji koji borave izvan dva zvanična prihvatna centra; obaveza plaćanja iznosa od 10,00 KM (oko 5 eura) na ime administrativne takse; nedostatak usluga pravne pomoći i prevođenja; i nedostatak kapaciteta Ministarstva sigurnosti za obradu zahtjeva za azil.
–S tim u vezi, apeliram na državu BiH da preuzme državnu odgovornost za upravljanje migracijama, da unaprijedi pristup azilu i poveća efikasnost azilantskog postupka. Ministarstvo sigurnosti bi trebalo formirati interventne timove koji će identificirati tražitelje azila u graničnom pojasu i unutrašnjosti zemlje, uključujući i RS, i uputiti ih na relevantne službe.Tražiteljima azila čiji zahtjevi za azil još uvijek nisu riješeni trebaju biti izdani administrativni lični dokumenti koji će im omogućiti pristup tržištu rada i uslugama bez nepotrebnog odlaganja – savjetovao je Morales.
O smještaju i uvjetima u prihvatnim centrima
U BiH postoje dva zvanična prihvatna centra za tražitelje azila. U odgovoru na priliv migranata, uspostavljeno je 5 privremenih prihvatnih centara sredstvima Evropske unije i svih pet se nalazi na prostoru Federacije BiH.
–Međutim, generalno, postojeći prihvatni kapaciteti za migrante, uključujući i tražitelje azila, te uvjeti u nekim prihvatnim centrima nisu u skladu s postojećim potrebama – naveo je Morales, objašnjavajući kako prije svega nedostaje odgovarajući alternativni smještaj za djecu bez pratnje i djecu odvojenu od roditelja ili staratelja i žrtve zlostavljanja i iskorištavanja.
„Naprimjer, zbog nedostatka alternativa, u privremenom prihvatnom centru Bira, koji je prvobitno namijenjen za smještaj muškaraca samaca, trenutno su smještene izmiješane populacije samaca, djece bez pratnje i porodica s djecom.“
Naveo je da se najurgentnije pitanje odnosi na lokalitet Vučjak, nekadašnje odlagalište otpada u blizini miniranih područja, u kojem su uslovi neodgovarajući za smještaj ljudi.
Nečovječno ponašanje Hrvatske granične policije
Trenutno se u zemlji nalazi oko 7.300 migranata, od kojih je većina na prostoru Unsko-sanskog kantona, koji graniči s Hrvatskom.
S tim u vezi sve češće se u medijima javljaju informacije o nečovječnom ponašanju prema migrantima, od strane pripadnika Hrvatske granične policije.
-Prema izjavama koje su mi date, mnogi migranti su prisilno vraćeni do granice BiH bez da je proveden bilo kakav zvaničan postupak. Više migranata muškaraca je prema navodima skinuto, premlaćeno i prisiljeno da se pješke, bosi, vrate u BiH. Zlostavljanje od strane hrvatske granične policije jasno predstavlja povredu ljudskih prava tih osoba – rekao je Morales dodajući kako u stvarnosti, pristup prisilnog vraćanja migranata nije odvratio ljude u pokretu od daljeg kretanja ka teritoriji Evropske unije, a već je doveo do cvjetanja mreže krijumčara i organiziranog kriminala.
(portal-udar.net)
