Romski
Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava završio je pregled trećeg periodičnog izvještaja Bosne i Hercegovine o mjerama poduzetim za implementaciju Međunarodnog ugovora o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, tražeći informacije o pravednoj raspodjeli socijalnih davanja, kao i o pristupu ugroženih grupa obrazovanju, stanovanju i drugim potrepštinama.
Predstavljajući izvještaj, Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i šefica delegacije, napomenula je da su od posljednjeg izvještaja reforme koje su provedene uključivale izmjene i dopune kaznenih zakona, donošenje akcionih planova koji se odnose na ravnopravnost spolova, poticaje za zapošljavanje, stanovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu i obrazovanje Roma, usvajanje Reformske agende 2015-2018, smanjenje nezakonitog zapošljavanja, napredak u zakonodavstvu o radu, usklađivanje zakonodavstva vezano za trudnoću i porodiljsko odsustvo, te sindikate.
Napredak se mogao primijetiti u područjima izgradnje stambenih jedinica, elektrifikacije, kao i izgradnje komunalne i društvene infrastrukture, rekla je Đuderija.
Međutim, pandemija COVID-19 imala je ozbiljan negativan učinak na ekonomska, socijalna i kulturna prava. Prema statistikama, žene su činile većinu osoba koje su zbog pandemije ostale bez posla.
Kad je u pitanju romska zajednice, Bosna i Hercegovina planira usvojiti novi akcioni plan za inkluziju Roma i Romkinja za period 2021.-2025., čim se riješi rad Vijeća ministara BiH.
Plan je imao za cilj uskladiti strateške ciljeve i mjere relevantnih deklaracija i strateških okvira Evropske unije te je potvrdio opredjeljenje Bosne i Hercegovine za provedbu mjera kojima se povećava stopa zaposlenosti Roma, poboljšavaju uslovi stanovanja i legaliziraju neformalna naselja.
U oblasti obrazovanja cilj je bio povećati stepen završavanja osnovnog i srednjeg obrazovanja za Rome.
Što se tiče diskriminacije, Bosna i Hercegovina je imala za cilj uspostaviti poseban odjel za nediskriminaciju Roma koji će obrađivati žalbe Roma, pružati pravnu podršku žrtvama i identificirati diskriminatorne obrasce, uključujući institucionalnu i skrivenu diskriminaciju.
Tokom dijaloga koji je uslijedio, stručnjaci Komiteta spomenuli su složeno društvo zemlje i zatražili od delegaciije da detaljno objasni kako je vlada osigurala nacionalnu integraciju za uživanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava stanovništva. Ostale teme uključivale su pravo migranata i izbjeglica na pristup socijalnim uslugama, bez obzira na njihov migracijski status. Komitet je također zatražio detaljne informacije o pristupu ranjivih grupa obrazovanju.
Delegacija je objasnila kako su njeni relevantni nivoi upravljanja koordinirali rad na pružanju socijalnih beneficija različitim grupama društva, radeći na usklađivanju njihovog pristupa. Napori da se poboljša položaj Roma također su detaljno opisani, a delegacija je objasnila i kako su funkcionisale inicijative usmjerene na povećanje učešća romske djece u školi.
Delegaciju Bosne i Hercegovine činili su predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva pravde, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalni inspekcijski ured, Služba za zapošljavanje Brčko Distrikta, i Stalna misija Bosne i Hercegovine pri Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi.
Komitet će saopćiti svoje zaključke i preporuke o izvještaju Bosne i Hercegovine na kraju svoje sedamdesete sjednice, koja se završava 15. oktobra, a sljedeći sastanak biće održan danas, u kojem će učestvovati institucije za ljudska prava i organizacije civilnog društva.
Cijeli izvještaj Komiteta možete pročitati ovdje.
