Romski
Problemi romske zajednice u cijeloj BiH rastu iz dana u dan i postaje sve teže odgovoriti na osnovne zahtjeve ovih zajednica.
Asocijacija mladih Roma “Aksiom” je u sklopu projekta “Platforma za dijalog u romskim zajednicama” ušla u romske zajednice i u direktnom razgovoru sa mještanima otkrila koji su to prioritetni problem koji muče Rome i Romkinje.
U naselju Mošćanica i Hrasnica, na području Sarajeva mnogo je problema sa kojima se svakodnevno susreću mještani ovog naselja. Stambeno zbrinjavanje, zaposlenje, obrazovanje, zdravstvo, pristup institucijama kako bi ostavrili osnovna prava, diskriminacija, vidljivost u društvu.
U jeku pandemije lokalne institucije nisu vodile računa o ugroženom romskom stanovništvu
S obzirom na to da je pandemija korona virusa nepovoljno uticala na cijeli svijet, tek je nezamislivo koliko su dodatno ugrožene romske zajednice.
Navedena situacija je pogodila sve, kako na ekonomskom tako i na socijalnom nivou. Servise koje su trebale da pružaju institucije nisu se dobro pokazali, niti su bili organizovani kako bi odgovorili potrebama romske zajednice a i drugih ljudi. U tom periodu ako je neko iz romske zajednice i imao dostupnost nekom od servisa, isti nije mogao dobiti zbog mjera i ograničenosti kretanja stanovništva, tako da su bili uskraćeni za neka od osnovnih prava.
Gledajući na protekli period i period pandemije ono što je uočeno u okviru ovog projekta je da lokalne institucije nisu vodile računa o ugroženom romskom stanovništvu, niti su u svojim servisima imali bilo kakvu vrstu pomoći, prehrambenu, higijensku a i pomoći u smislu da se romsko stanovništvo zaštiti putem dezinfekcijskih sredstava za vrijeme pandemije. U tom periodu niko nije došao ispred lokalne institucije da posjeti neku od romskih zajednica kako bi podjelili zaštitnu opremu, rukavice, maske, dezinfekcijska sredstva, ili pružio psihosocijalnu podršku romskim porodicama. Nažalost, ako je bilo koja romska zajednica i dobila neku vrstu pomoći, to je bilo od nevladinih organizacija.
Barake od špere i najlona
U romskom naselju Mošćanica ljudi još uvijek žive u barakama, koje su sami izgradili od špera i najlona. Pogled na fotografije ovog naselja čine da se zapitamo je li moguće da ovdje žive ljudska bića?
“Imamo ove barake koje smo sami izgradili od špera i najlona, ali nisu uslovni za življenje, jer nemamo unutra vodu i kanalizaciju, pa da možemo koristiti i napraviti neko kupatilo. Vodu donosimo sa izvora ili zamolimo komšije za koji kanister da nam natoče”, kaže jedan od mještana Mošćanice, Emrah Abazi.
Emrah Abazi živi sa petočlanom porodicom, bez vode, struje, kupatila, koji kaže da kada god neko dolazi u naselje da ih obiđe uvijek ima odličnu saradnju, jer uvijek svima priča iskreno o sebi i o svom životu, ali kada ide u bilo koju instituciju i traži neku pomoć, osjeti diskriminaciju jer samo hoće da ga, kako kaže, “skinu s reda” i prebacuju nekom drugom.
I u naselju Hrasnica situacije je skoro isto. Suvada Pandžić je bolesna majka šest dječaka i žive u kolektivnom smještaju.
„Teško mi je bilo obezbjedit sredstva za život, jer nisam zaposlena imamo samo dječiji dodatak. Preko Centra za socijalni rad imamo javnu kuhinju to sam izganjala. A neke druge instituucije nisu mi ništa pomogle, čak me u opštini nisu ni primili kad sam tražila pomoć za svoju djecu da ne budu gladna“, kaže Suvada.
Zajednica kao pokretač promjena
Aktivistkinja Asocijacija mladih Roma “Aksiom”, Sanela Baljak, koja svakodnevno razgovara sa mještanima naselja Mošćanica i osluškuje glas ovih zapostavljenih Roma i Romkinja kaže da se ovi problemi mogu rješiti na način da se institucije uključe u rješavanje ovih problema i na loklanom i na državnom nivou, te da se poboljša pristup od strane institucija prema romskim porodicama. Bolja infor
misanost od strane institucija s jedne strane i sama zajednica sa druge, treba da budu pokretač da se riješe problemi i budu prepoznati u društvu. Za ovo svi treba da budu zainteresovani i uporni, jer je to jedini put za rješavanje njihovih problema.
“I u institucijama ali i u romskim zajednicama je potrebno mijenjati svijest kroz razne edukacije, promocije, sastanke, komunikacije za bolji interes i poboljšanje uslova zajednice u kojoj žive , a s druge starne bolji pristup institucije prema romskoj zajednici”, ističe Sanela Baljak.
Također i Gazmend Januzi, aktivista „Aksioma“ koji sa svojim timom radi u romskoj zajednici Hrasnica, dijeli skoro isto mišljenje kao i Sanela, jer situacija je ista skoro u svim zapostavljanim romskim zajednicama.
„I te kako se može naći rješenje za ove navedene probleme, ili ako ih ne možemo nazvati rješenjem, možemo kazati da se mogu ublažiti, tada kada se svi uključimo i dajemo podršku onome kome je potrebno, a to je romska zajednica. Veliki broj Roma i Romkinja znaju šta je za njih najbolje, ali nažalost nemaju priliku i da kažu ono što žele“, zaključuje Januzi.
(portal-udar.net)
