Romski
Zaista je impresivno istraživati o tome koliko i kakvih uspješnih romskih biznismena postoji u našoj zemlji. Neki od njih već djeluju u inostranstvu i predstavljaju pravi ponos za romsku etničku zajednicu širom svijeta. Ali, nažalost, broj uspješnih romskih biznismena i dalje je vrlo mali.
Tako smo od skoro 100.000 Roma u Sjevernoj Makedoniji uspjeli pronaći samo desetak biznismena koji su bili na nivou svojih kolega Makedonaca ili Albanaca. Svi se slažu da se to mora promijeniti, a rješenje se traži u regionalnoj integraciji Roma koja bi mogla ubrzati proces sticanja svih prava koja pripadnici ove zajednice zaslužuju u cijeloj našoj regiji.
Poznato je da socio-ekonomski problemi i diskriminacija s kojima se Romi suočavaju otežavaju njihovu integraciju u cjelokupno društvo, a posebno u poslovnu elitu. Iako je Strategija za Rome u Republici Sjevernoj Makedoniji donesena 2004. godine kako bi Sjeverna Makedonija postala dio Dekade Roma 2005. – 2015., socio-ekonomski položaj Roma u Republici Sjevernoj Makedoniji nije se značajno poboljšao. To potvrđuje i nekoliko izvještaja Evropske komisije (EK) o napretku Sjeverne Makedonije, u kojima se navodi:
“…segregacija, stereotipi i drugi oblici diskriminacije i dalje su široko rasprostranjeni. Većina Roma je nezaposlena, nemaju odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, žive na izdvojenim mjestima i neadekvatnim uslovima, te su društveno isključeni.”
Osim toga, postoje stereotipi kod svih nacionalnosta u Sjevernoj Makedoniji o tome da su Romi lijeni ljudi koji ne žele raditi ili više vole prositi ili ovisiti o socijalnoj pomoći.
Uprkos svim tim preprekama i poteškoćama, u svim područjima društvenog života u Sjevernoj Makedoniji ima sve više i više uspješnih Roma. Postoje uspješni doktori, pravnici, profesori, sportisti, umjetnici.
Sve ove kategorije će dalje istražiti romski portal Udar.
U ovoj analizi ćemo kroz nekoliko primjera istražiti uspješne romske privrednike u Sjevernoj Makedoniji. Danas predstavljamo jednog od najuspješnijih preduzetnika ne samo u Sjevernoj Makedoniji, već u čitavom regionu – Ferki Demirovski.
Vlasnik fabrike u Kini, vlasnik marke pametnih telefona i međunarodni poslovni savjetnik
Kada pitate u Skoplju ko je najuspješniji biznismen iz romske populacije, dobit ćete jednostavan odgovor: “To je Ferki Demirovski, ali on nije uspješan samo u Sjevernoj Makedoniji, već i u cijelom svijetu.” On je zaista uspješan i cijenjen biznismen, a trenutno je osnivač i menadžer šest vlastitih marki telekomunikacija, informatike, trgovine i savjetodavnih usluga u vlasništvu njegovog holdinga: Quantum solutions.
Demirovski nam je ispričao svoju priču o uspjehu:
“Diplomirao sam ekonomiju. I vrlo često sam sarađivao s ljudima iz različitih sektora, od nevladinih organizacija do politike, od građanskih aktivista do biznismena. Ali na kraju sam shvatio da je meni biznis najvažniji. Mi na Balkanu znamo kako da se nosimo s različitim situacijama i vjerovatno nas život čini takvim. Dolazim iz malog sela u istočnoj Makedoniji zvanog Trabotiviste na granici s Bugarskom. Završio sam srednju školu i fakultet u Skoplju. Pa kad dolazite iz malog sela, Skoplje je veliki grad. Nekoliko puta sam se tamo izgubio kao srednjoškolac. Ali tako naučite plivati i kretati se u velikim gradovima. Morate gledati na sve strane i tako se vizije povećavaju.“
Sticajem okolnosti Demirovski se našao u poziciji da otvori svoju prvu softversku kompaniju.
“Moja glavna ideja tada je bila zaposliti ljude koji su imali znanje u kodiranju i razvoju i izvesti je izvan Makedonije. Zbog velike konkurencije i borbe za radnike ovdje nismo uspjeli pronaći ljude, ali zato sam uspio pronaći programere iz Belgije i spojiti ih s nekoliko njih koje sam pronašao u Makedoniji. U početku smo počeli dobijati male poslove poput izrade web stranica i aplikacija, ali nakon mnogih putovanja uspio sam dobiti ponudu da napravimo aplikaciju za plaćanje putem telefona. U Africi postoji jedna vrlo poznata aplikacija koja se zove ‘Empeza’ i ona se koristi za SMS plaćanje. Tamo postoji ozbiljna potreba za ovakvim alatima jer postoji rizik kada je u pitanju plaćanja gotovinom, a većina ljudi nema ni ličnu kartu niti račun u banci. Zato je njima idealno da plaćaju telefonom. Ali s razvojem tehnologije napravili smo noviju verziju ove aplikacije koja se može instalirati na pametne telefone. I tako smo stigli u Indoneziju, Maleziju, Vijetnam i Tajvan plus u Africi u Nigeriju, Ruandu i Obalu Slonovače.”
Uspjeh ove aplikacije bio je prethodnik ideje o izradi vlastite marke telefona – Beontel:
“Kad je aplikacija dobro počela da radi, dobili smo ideju da za nju napravimo poseban uređaj. Aplikacija je morala biti kompatibilna za Apple Store da bi bila na Google Apps. Naišli smo tu na probleme jer postoje neka zakonska ograničenja koja vam ne dopuštaju pristup tim stranicama. Ali ipak smo uspjeli pronaći pravni aspekt gdje se pridržavamo zakona i omogućavamo našim klijentima da izvršavaju transakcije. Put nas dalje vodi do Shenzhena u Kini gdje smo kupili mali pogon za proizvodnju mobitela. Blizu je Hong Konga i gledali smo da budemo strateški smješteni pored ovog velikog grada. Fabrika je relativno mala za veličinu Kine, ali dovoljna za nas jer trenutno proizvodimo 3000 telefona mjesečno. Tako da s tim kapacitetom opslužujemo pomenute zemlje. Dakle, imamo posebnu marku telefona nazvanu Beotel. To su telefoni koji imaju instaliran sav naš softver, i imaju prednost nad drugima. Glavna marketinška poenta je korištenje telefona kao novčanika, možete staviti novca koliko želite i potrošiti ga na mjestima gdje je prihvaćen.”
Osim Beotela, Demirovski radi na nekoliko uspješnih kompanija koje dalje razvija.
“Posebno smo ponosni na našu konsultantsku kompaniju za razvoj tržišta, Demirovski Consulting, sa sjedištem u Dubaiju, a koja uglavnom cilja na afričko tržište. Moja vizija je obezbjeđivanje novih tržišta za lokalne uspješne firme. Svjestan sam da se, kao mala firma telefona, ne mogu takmičiti sa Samsungom i drugim tržištima. Pa moram izabrati tržišta za koja oni smatraju da su previše rizična ili premala da bi postigli uspjeh. Mislim da je to bio dobar pristup i prošle nam je godine Trgovinska komora sjeverozapadne Makedonije dala nagradu za najinovativniju kompaniju za osvajanje novih tržišta, tako da mi je drago što neko prepozna naš uspjeh. Mi u Makedoniji radimo vrlo malo posla, većinu vremena provodim van Makedonije. Imamo puno proizvoda koji su virtuelni, online prodavnice crypto developera, sudjelujemo na blockchain konferencijama, jer mislim da će ono što sada radimo s blockchain tehnologijom postati mnogo dostupnije ako je uspijemo integrisati. Pitanje je kada će to biti legalizovano, ali moramo pratiti trendove i moramo biti spremni kada to vrijeme dođe.”
Na naše direktno pitanje: “Da li je postotak romskih biznismena u Makedoniji mali zbog starih stereotipa,” dao nam je vrlo zanimljiv i realističan odgovor.
“Nisu to samo stari stereotipi, već dugotrajna diskriminacija, a život koji živimo dovodi nas u poziciju da se mnogo teže uskladiti. U Makedoniji imate porodicu sa srednjim dohotkom i imate romsku porodicu sa srednjim dohotkom, ali u potpuno drugačijoj situaciji. Na primjer, makedonska porodica srednje klase prima u prosjeku 300 eura, a romska ne prima ni 100 eura, a to je loša početna pozicija za bilo šta. Ako analizirate Rome, oni imaju poduzetnički duh. Način na koji Romi žive s 5000 denara (oko 81 euro) vrlo je kreativan. Romi su glavni trgovci na štandovima koji uvoze robu iz Turske, ali samo na mikro razini. Malo je takvih uspješnih primjera jer je borba jako teška. Pričam ti o djetetu koje je došlo sa sela i uspjelo napraviti bum. Ali nije bilo lako.”
Ipak, Demirovski ohrabruje i druge mlade Rome da se više uključe u biznis.
“U početku sam se kao student uključio u projekte. Radio sam za Soros, UNDP, USAID i radio sam na projektima koji imaju poslovni segment, ali uglavnom u društvenim organizacijama. Ali nakon nekog vremena bio sam savjetnik za strana ulaganja ministra Gligora Taskovića. On se vratio iz Amerike i tu se otvorila moja perspektiva razvoja. Biznismen sam od srednje škole kada sam proizvodio gazirani sok. To je bilo dovoljno za moju potrebu da se mogu finansirati za vrijeme studija. Ali druženje s tim ljudima dalo mi je viziju da svijet nije samo Makedonija. Ako imate ideju bez obzira što niste uspjeli u Makedoniji, mogli biste uspjeti negdje drugo. Znači vaša ideja možda neće uspjeti u Njemačkoj i Francuskoj, ali uspjet će u Vijetnamu. Morate tražiti prave trenutke i odabrati ljude s kojima ćete raditi.”
Demirovski je, kao i svi drugi naši sagovornici, zagovornik teze da bi se Romi trebali povezati i ujediniti ne samo regionalno nego i na svjetskom nivou.
“Nisam koristio Rome kao poslovnu mrežu, ali definitivno jesam kao mrežu poznanika. Najbolji primjer je da iako nemamo jedinstveni jezik, svi se razumijemo i uvijek imamo koga zvati. Pogotovo u Italiji, Portugalu, Španiji, Njemačkoj – romsko stanovništvo vam definitivno može pomoći. Vrlo je važno kada negdje sletite da vas barem neko dočeka i uputi kuda trebate ići. I mislim da Romi imaju tu predizloženost i ako se to nekako institucionalizira kao mreža i kao sistem, to bi bilo dobro. Ali sada ne znam za takvu organizaciju.”
(portal-udar.net)
