Romski
Poznato je da je Njemačka u posljednjoj dekadi imala manjak radne snage u mnogim oblastima i industrijama, od medicinskih sestara i doktora, do građevine i usluga. Nakon globalne recesije, njemačka ekonomija stabilno raste, povećavajući tržište rada, posebno kad su u pitanju fizički poslovi.
Solidne njemačke plate na tom tržištu rada za takve profile za naše uslove su izuzetno visoke. Prije svega ovdje mislimo na zemlje regije u kojima mi Balkanci i Romi nekako tradicionalno gravitiramo migracijama.
Upravo je te trendove primijetio naš drugi sagovornik u ovom serijalu, Emran Kemalovski, osnivač i direktor agencije za posredovanje u zapošljavanju “Venera”, koji kaže kako mu je drago raditi s romskim radnicima koji su u Njemačkoj prepoznati kao vrijedni i pošteni ljudi.
Prema njegovim opažanjima i istraživanjima, balkanske ekonomije je teško izvući iz recesije; nezaposlenost se smanjuje; kapitalna ulaganja se ne ostvaruju u planiranom opsegu i ne zapošljavaju veliki broj radnika; velika strana ulaganja polako dolaze; strani poslodavci su dovoljno sretni da isplate lokalne plate, uprkos visokim zaradama… ima još mnogo argumenata. Stoga finansijski motivi nisu jedini ključ za pronalazak posla u inostranstvu.
“Smatram da su razočarenje u sistem, na primjer, zakoni, zdravstvo, obrazovanje u regiji, dodatni elementi koji ne garantuju sigurnu budućnost. Zato moja kompanija uspješno radi na tržištu skoro osam godina. Znamo brojke, vidimo trendove radne migracije, i uopšte nisu ružičasti. Dakle, sve dok se regija ekonomski ne oporavi i zemlje se sistemski ne stabilizuju, mladi ljudi, i ne samo oni, tražiće svoju sreću, svoju zaradu, svoju budućnost, izvan siromaštva.”
Međutim, Kemalovski je prošao težak put da bi došao do svog položaja, kao i ostali romski poduzetnici.
“Dolazim iz porodice u kojoj je uvijek nedostajalo novca, gdje se živjelo dan za dan, mjesec za mjesec. Ali to mi je bila najveća motivacija – da moram učiti, školovati se i postati osoba koja će se pobrinuti za moju porodicu. Ta nada mi se ispunila kad sam upisao njemački jezik i njemački studij na Univerzitetu Stip, a već sam imao neko znanje njemačkog, što mi je olakšalo studij. Završio sam prvu godinu koju su finansirali moji roditelji i tada sam dobio REF stipendiju. U međuvremenu sam shvatio da moram nešto napraviti sa sobom, pa sam na prvom odmoru pripremio dokumente koje sam poslao njemačkom zavodu za zapošljavanje kako bih tamo mogao raditi tokom ljetnih praznika. Bio sam presretan kad su me primili, imao sam sjajne šefove koji su me prihvatili kao svog čovjeka. Nakon tri mjeseca vratio sam se u Makedoniju s 3000 eura. Ta sam sredstva iskoristio isključivo za nastavak visokog obrazovanja.”
Međutim, boravak u Njemačkoj ostavio je dublji trag na njemu i promijenio mu način razmišljanja.
“Zahvaljujući uspostavljenim i održavanim vezama u Njemačkoj od mog boravka tamo, nakon studija sam uspio raditi kao dio menadžerskog tima Burger Kinga u Bavarskoj u Njemačkoj, gdje sam godinu ipo radio kao osoba odgovorna za nekoliko restorana ovog poznatog lanca. Iskustvo, povjerenje i poštovanje poslodavaca prema meni potaknulo je ideju otvaranja vlastitog biznisa u Makedoniji. Razgovarao sam o poslovnim prilikama sa šefom u Njemačkoj koji već ima preko 47 restorana. S velikim zadovoljstvom je prihvatio ideju i moj poslovni model povezan sa zapošljavanjem studenata i osoblja za njegove restorane. Prvi koraci su bili mukotrpni, ali moja upornost i podrška koju sam dobio od njemačkih partnera učinili su moju kompaniju VENERA brendom i jednom od najuspješnijih kompanija na Balkanu u ovom polju. Ili u nekoliko riječi – život mi je dao poslovnu ideju!”
Nažalost, i on, kao i ostali sagovornici, smatra da je postotak romskih biznismena još uvijek vrlo mali, te navodi objektivnije razloge.
“Mislim da globalna Dekada Roma nije dala željene rezultate. Da, što se tiče integracije, (ne)diskriminacije, infrastrukture ili slične podrške romskim zajednicama širom regije, postoje određeni pomaci naprijed. Međutim, što se tiče jednakog pristupa tržištu rada, ima još puno toga što treba uraditi. Pa, pogledajte svuda na Balkanu i u Evropi, općenito govoreći, Romi rade najteže i najprljavije poslove – čistači, kanalizacija, fizički rad… Politički predstavnici moraju puno više raditi na potpunoj integraciji Roma u društva u kojima žive!”
Njegov savjet je više razmišljati o obrazovanju.
“Vjerujem da će obrazovanje, visoko obrazovanje za što veći broj mladih Roma doprinijeti afirmaciji potencijala i punoj integraciji u sistem. Ja se također zalažem i za nešto što se prije nazivalo ‘pozitivnom diskriminacijom’! Uz obrazovanje stižu i mogućnosti razvoja vlastitog biznisa, što će neminovno stvoriti nove obrazovane generacije biznismena, doktora, umjetnika, inženjera, arhitekata, društava…”
Kemalovski također zaključuje da regionalna i kontinentalna povezanost Roma može dati najbolje rezultate.
“Romske zajednice, bez obzira gdje žive u Evropi, moraju podići glas za bolje obrazovanje, za pravednu šansu! Tek tada će političke elite shvatiti da i Romi žele ravnopravno živjeti te da se i oni bore za bolju i bogatiju budućnost za sebe, svoju djecu, a time i društvo!”
(portal-udar.net)
