Većina mladih BiH smatra izuzetno korumpiranom državom

Gotovo jedinstven stav ispitanika je da je korupcija u politici najvećih razmjera. Korumpirani su, po mišljenju ispitanika, svi segmenti vlasti i državne uprave, od vlada, parlamenta, političkih partija kao i njihovih istaknutih pojedinaca

1789

Većina mladih u Bosni i Hercegovini smatra da je bh. društvo u velikoj mjeri korumpirano dok je u političkim odnosima korupcija najvećih razmjera, potvrdilo je istraživanje Medijskih inicijativa.

Rezultati anketiranja pokazuju da 76 posto ispitanih smatra da je bh. društvo u velikoj mjeri korumpirano. 24  posto mišljenja je da je djelimično korumpirano dok samo 1 posto smatra da nije. Kao najefikasniji način borbe protiv korupcije, anketirani su odabrali efikasan rad tužilaštava i sudova i političku volju da se eliminiše korupcija (60%). Visok procenat je imao još jedan politički element – pritisak građana i smjena na izborima onih za koje se veže korupcija (53%).

Gotovo jedinstven stav ispitanika je da je korupcija u politici najvećih razmjera. Korumpirani su, po mišljenju ispitanika, svi segmenti vlasti i državne uprave, od vlada, parlamenta, političkih partija kao i njihovih istaknutih pojedinaca.

Pitanje U kojem sektoru je po vašem mišljenju najveća korupcija je bilo postavljeno na osnovu gradacije gdje su se ispitanici izjašnavali po svakoj kategoriji pri čemu je 1 bilo najmanje korumpirano, a 4 najviše korumpirano. Ubjedljivo najviše četvorki, čak 77,52 posto su dobili politički odnosi. Ispitanici pod tim podrazumjevaju od zapošljavanja u javnim službama po stranačkoj osnovi, pa sve do aktiviteta političara u raznim kriminalnim radnjama u svim sferama države. Na drugom mjestu po korupiranosti je policija (53,31% onih koji su dali najvišu ocjenu), a potom zdravstvo te sudstvo. Sa procentima najviših ocjena za korupciju (ispod 30 posto) su javne nabavke, školstvo i privredni odnosi.

Na pitanje Da li biste dali mito, 52 posto ispitanika je reklo da ne bi dok je 48 posto spremno za tako nešto. Najveći procenat onih koji bi dali mito je iz kategorije nezaposlenih osoba (65%) što bi se moglo povezati sa njihovim radnim stausom tj. nemogućnošću zaposlenja. Spremnost za davanje mita je najmanja (ali ipak visokih 44 posto) kod učeničke populacije. Očigledno usljed teške ekonomske situacije, političkog beznađa i neadekvatnog pravosudnog djelovanja, praksa podmićivanja, ili barem tolerantnog odnosa prema njoj, je u velikoj mjeri prenesena i na mlade naraštaje.

Većina ispitanika koji su spremni na davanje mita bi ga najprije dali za dobijanje posla (44%), a najmanje kako bi položili ispit u školi ili fakultetu (8%). Očekivano, sklonost mitu radi zaposlenja je najviša kod nezaposlenih osoba (čak 73 posto) dok je najmanja kod učenika srednjih škola (30%). Sa druge strane učenici imaju u odnosu na druge ispitivane kategorije veću spremnost da plate za ocjenu ili ispit.

Istraživanje je urađeno anketiranjem na uzorku 1000 ispitanika starosti od 16 do 27 godina iz 10 gradova raznih dijelova BiH u okviru projekta Znanje IN, Korupcija OUT koje izvode Medijske inicijative i CROA uz podršku UNDEF-a.

Kompletna analiza se može naći na //mediaplaninstitut.files.wordpress.com/2017/06/analiza-mladi-i-korupcija.pdf

(portal-udar.net)