Vijeće za štampu u BiH tvrdi: Romi nisu u fokusu govora mržnje

Sasvim je opravdano ako već sada budemo sumnjali u rezultate ovog monitoringa, barem kada su Romi u pitanju, jer ukoliko onakvi komentari nisu govor mržnje, šta onda jeste-za ovaj monitoring i autorice istog?!

1286
Foto: Udar

Medijski svijet koji već odavno djeluje preko interneta, suočen je sa gorućim problem današnjice – govorom mržnje. Koliko god se govor mržnje na internetu činio bezazlenim, njegova namjera je izrazito opasna i direktno ili indirektno, uzrok je netrepeljivosti koja može rezultovati raznim oblicima nasilja.

Bosna i Hercegovina i poslije 23 godine od zvanične uspostave mira baštini međunacionalnu i vjersku mržnju, ne zanemarujući i rasizam, ksenofobiju, homofobiju, antisemitizam…
Ne treba zanemariti i suprotne, pozitivne primjere suživota i tolerancije. I njih je pregršt, no stvara se utisak da dominiraju oni negativni.

“STOP! GOVOR MRŽNJE”

Najčitaniji online mediji u Bosni i Hercegovini, ujedno su i mjesta gdje publika izražava najveću razinu govora mržnje. Zbog toga je Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini započelo realizaciju projekta “STOP! Govor mržnje 2018” u saradnji sa Institutom za izvještavanje o ratu i miru – IWPR i Media Content Management – MCM, u periodu od avgusta do decembra ove godine.

Projektom se nastoji pratiti i spriječiti širenje govora mržnje u komentarima posjetilaca internet portala obuhvaćenih projektom, na način da će monitori postavljati znak “Stop! Govor mržnje”  ispod  komentara, sa sadržajima prepoznatima kao huškački govor i govor mržnje, uz opomenu da je govor mržnje krivično djelo, a ne sloboda govora.

U prve tri sedmice kampanje evidentirano je 838 slučajeva govora mržnje, najviše vezanih uz huškačke komentare, poručeno je na konferenciji za medije Vijeća za štampu BiH. Saopšteno je i to da građani više vole ostaviti huškački komentar na društvenim mrežama, dominantno facebook-u, nego ispod same vijesti, na portalu. Iako je izražena ekspanzija lažnih fb profila, građani se ne ustručavaju i pod svojim pravim imenom i prezimenom ostaviti neprimjeren komentar. Izborna godina i početak predizborne kampanje, dodatno su uticali da govor mržnje postane aktuelniji, iako je evidentno da taj proces traje kontinuirano i da mržnja ne raspoznaje kada su izbori, a kada nisu.

Romi kao izvor govora mržnje

Prezentovanjem izvještaja o trenutnim rezultatima kampanje spriječavanje govora mržnje na internetu, saopšteno je da najveću dozu govora mržnje međusobno iskazuju konstitutivni narodi i to jedni prema drugima. Mržnja prema novinarima je takođe u porastu, a prati je i sveprisutniji seksizam. Tokom konferencije, mržnja prema Romima (anticiganizam) nije bila u fokusu i spomenuta je par puta u kontekstu mržnje prema nacionalnim manjinama.
Život mnogih Roma u BiH je život u siromaštvu, začinjen svakodnevnom diskriminacijom. Govor mržnje na najposjećenijim portalima obuhvaćenih projektom, prema izvještaju Vijeća za štampu nije došao do izražaja, saošteno je na konferenciji.

“Govor mržnje je općenito izrazito prisutan u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine, a to naravno uključuje i komentare koji se odnose na romsku populaciju. Mi u dosadašnjem monitoringu nismo uočili posebno povećan broj uvredljivih komentara prema Romima u odnosu na ostale, što ne znači da naćemo do kraja projekta”, rekla je Meridijana Sadović, regionalna direktorica Instituta za izvještavanje o ratu i miru za Zapadni Balkan.

Na pitanje da li će se predizborna kampanja negativno odraziti na Rome i tako uticati na povećan govor mržnje, jer su Romi u nekim sredinama okarakterisani kao “podmitljivi” i oni čiji glasovi mogu uzrokovati rezultat, Meridijana Sadović poručuje da u svakom predizbornom perodu vlada huškačka retorika i da svi oni koji su marginalizovani, uključujući i Rome, bivaju još više na meti.

I direktorica Vijeća za štampu, Ljiljana Zurovac, ističe da su vrlo temeljito praćeni svi komentari i da je najmanje negativnih bilo usmjereno ka Romima, za razliku od Jevreja, kada su manjine u pitanju:

“Generalno govoreći, jako je puno diskrinacija prema Romima. Mi smo takav govor mržnje  prepoznavali i ranije, prije ove kampanje i reagirali smo tako što smo tražili ispravku pogrešnih navoda. Žalbena komisija je donijela odluku po jednom tekstu, da se radi o diskriminaciji na nacionalnoj osnovi, odnosno kršenju člana 3 koji se odnosi na huškanje i člana 4 o diskriminaciji, prema Kodeksu za štampu i online medije BiH.”

Govoreći o slučaju “Opine” o kome je pisao naš portal, gdje su mediji forsirali informaciju da je napad na stanovnika ovog nasilja izvršen od romskih pripadnika, iako se u većini ostalih slučajeva ne navodi nacionalnost napadača, od naših sagovornica smo dobili informaciju da tada monitoring nije vršen i da o tome ne mogu govoriti.

Šta je za ovaj projekat govor mržnje?

Ostaje samo nejasno, kako je bilo moguće da ovaj slučaj nije bio obuhvaćen monitoringom, iako se desio sredinom avgusta ove godine, u vrijeme kada je ovaj monitoring već počeo da se sprovodi?! O slučaju u mostarskom naselju u Opinama, autor/ica teksta je uredno u naslovu napisao/la da su napadači na Mostarca Mehu Volodera Romi. Tekst sa ovakvim naslovom, objavljen je na jednom od najčitanih portala u BiH, klix, koji obuhvaćen monitoringom.

Ovaj tekst (i ostali nakon njega) izazvao je gomilu uvredljivih komentara, a samo neki od njih su: Prangiju pa redom !! Hitler je za njih bio pencilin tamani bagru…; Skupite se i oderite jim kožu cigansku. Pitajte komsije u srbiji koliko prava imaju cigani. Kad nesta nestane, skupe se ljudi i provuku jih kroz šake. Tamo si cige mirne jer znaju sta jih ceka; Mislim da se zaista pokušalo sve i svašta kako bi se ti ljudi asimilirali. Donacije, montažne kuće, saosjećajnost ljudi koji im udijele na ulici, i sve što dobiješ zauzvrat je to da većina Roma vidi da se može parazitirati i da ako rodiš više djece imat ćeš više parazita. I tako u svakoj zemlji u kojoj se nalaze. Koliko sam upšoznat na Gorici ih ima normalnih kojima ne pada na pamet da budu ološ ali ovo ostalo bi pod hitno trebalo regulisati, deportovati i sankcionisati.

Podsjećamo, autorice ovog projekta rekle su da monitoring u vrijeme objavljivanja ovog teksta nije vršen, iako je na konferenciji naglašeno da će se sprovoditi od avgusta do decembra ove godine. Na konferenciji su iznijele rezultate za prve tri sedmice projekta, što se poklapa sa vremenom objavljivanja spornog teksta.

Sasvim je opravdano ako već sada budemo sumnjali u rezultate ovog monitoringa, barem kada su Romi u pitanju, jer ukoliko onakvi komentari nisu govor mržnje, šta onda jeste-za ovaj monitoring i autorice istog?!

(portal-udar.net)