Romski
Religija je odnos uspostavljen između neke osobe i jednog ili više božanstava ili natprirodnih sila, bez potrebe da se logično dokazuje njihovo postojanje, i između ljudi koji prakticiraju isti kult; drugim riječima, može se definirati kao natprirodni prenos podijeljen, kodificiran i naslijeđen unutar društvene zajednice. Vjerska potreba prisutna je u svakoj kulturi u manifestnim oblicima ili obredima koji imaju društvenu vrijednost i mogu imati manje ili više etičkih i filozofskih sadržaja.
HISTORIJSKI KONTEKST
Islam među Romima je historijski povezan sa životom Roma unutar Osmanskog carstva. Prema tome, značajne kulturne manjine muslimanskih Roma mogu se naći u Turskoj (većina ih živi u Istočnoj Trakiji), Bosni i Hercegovini, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj (prema procjeni od sredine 1990-ih, Romi muslimani u Sjevernoj Trakiji činili su oko 40% romske populacije u Bugarskoj), a zbog relativne lakoće migracija u moderno doba, Romi muslimani se mogu naći i u drugim mjestima u svijetu.
Kontakti Albanaca s islamskim svijetom dolaze relativno kasno u odnosu na većinu evropskih naroda. Islam se prvi put pojavio na starom kontinentu krajem prvog milenijuma (9.-10. vijek).
Historijski, međuvjerski kontakti između Albanaca kršćana i širenja Islama potječu iz 13.-14. vijeka. Džamije su sagrađene u većim gradovima Albanije između 15. i 16. vijeka. Islam se širio više na središnju Albaniju, kao i na albanske teritorije koje su već bile pod slavenskim dijelom.
RAZNOLIKOST NA BALKANU
Rami Hadroj, romski pastor i sociolog, objašnjava da su Romi, kada su napustili Indiju, bili hindusi, ali to nije dugo trajalo, jer su se miješali s religijom koju su nudile crkve i džamije, koristeći priliku da povećaju svoj broj članova, ali te su institucije bile i kontrolori društva , a s obzirom na stereotipe stvorene o Romima, morali su dobiti drugačiju religiju koja im nije dopuštala vjerovanje u ikone, već religiju koja bi promijenila njihov lopovluk.
–Romi nisu naslijedili svoju religiju iz svoje zemlje porijekla, ali s obzirom na svoj ekonomski status, oni su se prilagodili religiji, što znači da su vjerske institucije koje su se približile romskoj zajednici pobijedile. Ako pogledamo statistiku, u Srbiji su Romi pravoslavci, jer im je Pravoslavna crkva pomogla u njihovom silasku na Balkan. A u Albaniji, institucija koja je pružala najviše pomoći kada su je trebali bila je džamija, i zato je dobar dio Roma postao muslimanima – kaže Hadroj.
To objašnjava romsku raznolikost na Balkanu, u Evropi i najviše u Albaniji, jer su tu Romi muslimani u Tirani, pravoslavci u Sarandi i evanđelist u Fieru, dodaje Hadroj. Romi u Albaniji uglavnom pripadaju muslimanskoj vjeri, ali također postoji veliki dio kršćana.
-Mi kao porodica pripadamo muslimanskoj vjeri, dobili smo je od mojih baka i djedova, to mi je jako važno, i svako jutro se molim za dobar dan, molim se za djecu, jako sam vezana za vjeru, i prenijela sam je na svoju djecu i unuke – kaže Nazmije Tahiri, baka Romkinja.
Romi nisu ni katolici, niti muslimani, oni su budisti, kad dođu u Albaniju asimiliraju se, rekao je Pellumb Furtuna, vođa NVO Rromani Baxt.
Prema studijama o romskoj manjini, oni su se prilagodili vjerovanju koje je prisutno u zemljama u kojima Romi žive, a u slučaju Albanije, mnogi mladi ljudi iz Tirane prakticiraju muslimansku religiju.
–Ujutro se probudim uz riječ bismillah, vjerujem u Islam, i svakog petka idem u džamiju na džumu i molim se Bogu – kaže Denis iz sela Selite, okrug Tirana.
Romi u Albaniji, recimo u Elbasanu, postali su dio vjerske zajednice naselja u kojem žive. U Elbasanu starije osobe kažu da su muslimani, jer su im roditelji bili muslimani, ali nisu pobožni i može se reći da dvadesetak procenata stanovništva prakticira islam.
JEHOVINI SVJEDOCI, EVANGELISTI
S druge strane, jedan dio stanovništva, dio su vjerske zajednice Jehovinih svjedoka, što nije specifično samo za Albaniju. Poznato je da je veliki broj Roma, recimo u Srbiji, u Jehovinim svjedocima i da su tu pronašli svoje utočište, poštovanje i pripadnost.
Raxi Rakipi iz Elbasana, objašnjava da dio Roma pripada evangelistima, jer su misionare koji ga propovedaju primali u svoje domove.
-Neke druge porodice primaju Jehovine svjedoke u svoje domove i možemo reći da ih ima oko 30 procenata – govori Rakipi.
Prema popisu stanovništva iz 2011. (koji su žestoko osporavali Vijeće Europe i druga tijela), najveća vjerska skupina bili su muslimani (56,7%), a slijede katolici (10,03%), pravoslavci (6,75%) i Bektaši (2,09%). Preostalih 21,78% bili su neopredijeljeni vjernici koji se nisu identifikovali ni sa jednom religijom, ili ateisti.
(portal-udar.net)
