Romski
U organizaciji Mediacentra Sarajevo i Agencije Boram danas je predstavljena edukativna platforma koja se bavi problemom dezinformisanja i lažnih vijesti – “Ne vjeruj na prvu”.
O fenomenu dezinformisanja i digitalnim aparatima koji se koriste za provjeru, verifikaciju i praćenje porijekla medijskih sadržaja, govorili su između ostalih Emir Zulejhić, Tijana Cvjetičanin i Jamila Milović-Halilović.
Jamila Milović-Halilović, direktorica komunikacija i portparol Ureda za komunikaciju Delegacije EU u BiH, izjavila je da se platforma “Ne vjeruj na prvu” bavi sve izraženijim problemom lažnih vijesti i dezinformisanja koje se najviše proizvode na online mrežama, te da ovaja ovaj problem nije vezan samo za Bosnu i Hercegovinu.
-Za dezinformisanje nije potrebno imati neka velika sredstva, niti ogromnu mašineriju, jer je dovoljna jedna osoba i pristup internetu i bilo koju informaciju možete plasirati. Mi smo intenzivnije počeli raditi na ovom pitanju nakon što je postalo jasno do koje mjere pojedine kompanije mogu uticati na sliku našeg demokratskog društva – kazala je Milović-Halilović.
Emir Zulejhić, jedan od prezentatora platforme, rekao je da se novinari bave istraživanjem i izvještavanjem tj. prikupljanjem, pisanjem i objavljivanjem informacija značajnih za narod.
Međutim, naglasio je da nije svaki medijski izvještaj nastao s ciljem informisanja javnosti.
-Mediji i informacije se koriste kao sredstvo političkog uticaja, ili kao izvor prihoda –kazao je Zulejhić.
Takođe, dodao je Zulejhić, postoji i kalkulisanje činjenicama u situacijama gdje cijela vijest ne mora biti potpuno netačna, a tačne informacije se predstavljaju na potpuno pogrešan način, gdje se izmišljaju i dodaju novi dijelovi na ono što zaista postoji.
-Danas je najprisutniji oblik cenzure gdje medij odluči da ne objavi neku informaciju bitnu za javnost iz razloga što to ne ide u korist osobi koja ima moć da o tome odluči- izjavio je Emir za Udar.
Tijana Cvjetičanin, koja je autorica istraživanja “Dezinformacije u online sferi” rekla je da smo često izloženi bombardovanju informacijama, dok surfamo po internetu i da je dosta informacija koje dolaze do nas, pogotovo preko newsfeed-a na društvenim mrežama, neautentično i nekredibilno.
Kazala je i da je jako bitna stvar evaluacija izvora informacija koje primamo putem društvenih mreža.
-Lažne vijesti su preplavile medijski prostor i nisam sigurna da li smo svjesni do koje mjere mogu da idu određene medijske kuće kada su u pitanju lažne vijesti. Lažne vjesti najviše dolaze od autoriteta, odnosno od onih ljudi koji bi najviše trebali da se bore protiv dezinformisanja – kazala je Cvjetičanin.
Lažne vijesti ili fake news su oblik propagande nastale korištenjem dezinformacija plasiranih u javnosti putem novina ili društvenih mreža. Najteži se objavljuju u svrhu dezinformisanja i zastrašivanja javnosti ili služe kao parodija, satira ili su jednostavno mehanizam za privlačenje pažnje tj. senzacionalizam.
(portal-udar.net)
