Romski
Komesarka i potpredsjednica Evropske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova govorila je ovih dana za evropske medije o provedbi novog desetogodišnjeg plana koji uključuje predložene preporuke državama članicama o poboljšanju života Roma u Evropskoj uniji, a koji je usvojen prošle godine.
Prema dokumentu, u tom pogledu potrebno je fokusirati se na sedam ključnih oblasti: jednakost, inkluzija, sudjelovanje, obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita i stanovanje.
Jourova je kazala da mnogi problemi koje su željeli riješiti nisu riješeni.
„Situacija se nije popravila. Naprotiv, atmosfera se pogoršala u društvu, povećala se mržnja prema Romima a to vidimo na društvenim mrežama. Ne radi se dovoljno na borbi protiv kriminala koji nanosi štetu Romima, jer su oni etnička manjina. To je veliko razočarenje i prilično velik izvor frustracije. Iz tog razloga željela sam da se nova strategija u velikoj mjeri koncentriše na praktičnost. Mora se više uzeti u obzir ono što već dugo govorim, a to je da se sve što ćemo planirati, a što će utjecati na Rome, ne smije odnositi samo na Rome, već mora biti planirano zajedno s Romima“, rekla je Jourová.
Evropska komisija pokušava različitim instrumentima prisiliti države članice da ispune obaveze preuzete svojim nacionalnim strategijama u ovom području. Jourova je rekla da su najučinkovitiji alat EU finansije.
Ako države članice povuku grantove Evropske unije za poboljšanje položaja marginaliziranih grupa, morat će ispuniti ciljeve i obaveze svojih nacionalnih strateških planova o Romima.
„Imamo nekoliko prilika koje bi trebale funkcionisati istovremeno. Prvo smo rekli da bi države trebale imati vlastite nacionalne strategije. U martu će se Vijeće za zapošljavanje i socijalnu politiku sastati i razgovarati o tome, i nadam se da će odobriti ovaj pristup i da ćemo potvrditi da svaka država ima svoju vlastitu strategiju i da izvještava o njenom provođenju svake dvije godine, o tome šta je postignuto na temelju mjerljivih rezultata“, rekla je Jourova.
Dodala je da će povlačenje sredstava biti vezano za te izvještaje država članica i njihove mjerljive rezultate.
„Imamo puno uslova kad je riječ o EU finansiranju. Jedno je da, ako države žele uzeti novac za integraciju marginaliziranih grupa i poboljšanje stope zaposlenosti itd., država mora imati funkcionalnu strategiju i ispunjavati njen plan. Tako da biste mogli reći da imamo i sredstvo financijske prisile“, kazala je.
EK se također fokusira na to kako države članice poštuju zakonodavstvo EU.
„Postoji tu još jedna zakonska mogućnost, a to je da, ako se države ne pridržavaju evropskog zakonodavstva o diskriminaciji ili antidiskriminaciji, tada smo naravno u mogućnosti pokrenuti postupak za kršenje zakona. Trenutno imamo otvorena tri takva postupka vezana za obrazovanje djece u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, pratimo situaciju tamo i konsultujemo se“, rekla je potpredsjednica Evropske komisije.
(portal-udar.net)
