Iako je kristalno jasno da su Romi najviše pogođena kategorija građana krizom uzrokovanom virusom Covid19, mediji Zapadnog Balkana su u potpunosti ignorirali ovu temu. Vjerojatno se u takvim trenucima najbolje vidi da će u kriznim uvjetima ranjive kategorije uvijek biti zaboravljeni i ostavljeni po strani. Čak i u rijetkim situacijama kada se u mediji pišu o Romima, novinarski kodeks se ne poštuje i oni se predstavljaju kao potencijalna prijetnja širenju zaraze, što s druge strane stvara odlične uvjete za širenje govora mržnje.
Pod pritiskom ozbiljnih prijetnji iz krize Covid-19, sva medijska pažnja bila je usredotočena na ovu vruću temu. Dakle, vijesti i novine od prve do posljednje stranice bile su posvećene koronavirusu i posljedicama koje on izaziva. No, iako je od početka bilo jasno da će Romi biti prvi pogođeni krizom zbog stambenih uvjeta, neredovnog zapošljavanja i općenito niskog životnog standarda – čini se da su mediji Zapadnog Balkana zaboravili ovu kategoriju ljudi. Još gore, kad su pisali o njima, oni su generalno predstavljeni kao dio populacije koja nije poštivala mjere i potencijalno pretstavlja najveći prijenosnik virusa.
EGZISTENCIJALNI IZAZOV – A NIKO NIŠTA NE ZNA O NJEMU
Što se tiče Sjeverne Makedonije, države u kojoj Romi imaju najviše prava na cijelom Zapadnom Balkanu – u ovom se razdoblju može izdvojiti nekoliko situacija koje su ukazivale na selektivan pristup u primjeni mjera od strane vlade. Takođe smo svedoci pokušaja stvaranja negativne slike sa stereotipima o Romskoj zajednici tokom pandemije. Prema analizi koju nam je poslao romski aktivist Adem Ademi, a koja je zasnovana na istraživanju nevladinih organizacija, došli smo do sljedećih zaključaka:
Jednu reportažu je napravio makedonski informativni portal u općini Suto Orizari i odnosila poštovanja mjera zaštite od virusa i zabilježeno je nekoliko izjava građana iz općine. Oni su uglavnom bili članovi socijalno ugroženih porodica koje nisu imale adekvatne uvjete za poštivanje mjera zaštite i shodno tome donesen je opći zaključak da se mjere zaštite od virusa ne poštuju i primjenjuju u općini Sh. Orizari. Odmah nakon ovog podneta je peticija za zatvaranje tržišta u Sh. Orizari. Nakon nekog vremena, Vlada je preduzela meru zatvaranja tržišta u svim opštinama u Makedoniji.
Postojala je i situacija selektivne primjene mjera državne karantene, gdje je Vlada najavila da će svi građani koji će se vratiti iz inostranstva biti smješteni u 14-dnevnoj karanteni u zgradi u Pepelištu (ratni poligon Krivolak). Očekivalo se da će tamo biti smješteno oko 200 građana, ali stvarnost je bila drugačija, jer je samo 9 osoba romske nacionalnosti stavljeno u karantin u zgradi u Pepelištu (s neprikladnim uvjetima za higijenu i smještaj). O ovakvoj situaciji objavljeno je u nekoliko medija i socijalnih medija, na kojima je bilo mnogo negativnih i uvredljivih komentara o romskoj zajednici. No, zbog intervencije romskih organizacija i političkih predstavnika, situacija je prevaziđena za 1 dan i istim osobama je osiguran pristojan smještaj za 14-dnevnu karantenu.
Ovakvo stanje je potvrdio i Fadil Gevail iz romske organizacije IRIS, koja je također dio kriznog štaba za Kovid-19 u romskoj općini Shuto Orizare. Prema njegovim riječima, situacija sa Romima u Sjevernoj Makedoniji u ovom trenutku i naravno sa medijsko izvještavanje o njima mogu se samo opisati kao katastrofalne.
“Nije korektno da se ne izvještava o desetinama hiljada ljudi koji su već drugi mjesec zaredom pod bilo kakvim pragom egzistencije i koji doslovno trpe zbog hrane. Niko nas u medijima nije obavijestio o utjecaju nasilnog zatvaranja tržište u Suto Orizari, što je značilo egzistencija i život mnogih Roma iz cijelog Skoplja i šire. Ni jedan od medija ne izvještava da Romi nisu uspjeli dobiti ni jedan denar pomoći koja im je toliko potrebna da bi preživjeli. Tačno je da neki od njih su se prijavili i mogu nešto uzeti u budućnosti, ali do sada je za samo dva mjeseca u općini Suto Orizare podijeljeno svega nekoliko tisuća socijalnih paketa. Ne možete me uvjeriti da mediji nisu svjesni tih problema ali oni jednostavno imaju važniji posao i oni jednostavno smatraju probleme Roma u ovoj situaciji beznačajnim.”
Prema Gevailu, posljednjih mjeseci, kada se pisalo o romskim problemima, načinjena je veća šteta nego da se uopšte nije pisalo.
“Čak i u tih nekoliko članaka ili tekstova koji su napisani, Rome su namjerno ili nenamjerno predstavljeni kao nepismeni ljudi koji ne slijede nikakve preporuke i ocjenjeni su potencijalnom prijetnjom ostatku stanovništva.”
Iz detaljne analize svih objavljenih vijesti s ključnom riječi Roma u posljednja dva mjeseca – 90% sadržaja su čestitke za Svjetski dan Roma. To znači da vlasti tretiraju ove izuzetno ugrožene kategorije podložne drugom Covidu-19 kao što bi to činile u bilo kojoj normalnoj godini.
U ALBANIJI STANJE UOPĆE NIJE BOLJE
Prema podacima koje smo dobili od nevladinih organizacija u Albaniji, u posljednja dva mjeseca malo je izvještavano u medijima o romskoj zajednici. Iz analize novinskih isečaka za posljednji period može se zaključiti da su uglavnom vijesti o Romima objavljivani po društvenim mrežama, a slično kao i u Sjevernoj Makedoniji, previše prostora je dato za negativne komentare, od kojih mnogi imaju uvredljivi sadržaj.

Prema riječima generalnog sekretara Evropske mreže za ravnopravnost Roma (EREN) Adema Ademija, iako je od početka krize nekoliko novinara na zapadnom Balkanu izvijestilo i za Romsku zajednicu, neki od njih su se oglušili o novinarski kodeks i otvorili prostor za govor mržnje.
“Iako je najugroženija kategorija tokom pandemije, mnogi nisu imali koristi od mjera podrške građanima, a mediji nisu izvještavali. Na društvenim se medijima otvorio ogroman front za napade i teški govor mržnje prema Romima kao potencijalni nosioci virusa i stvorilo se vrlo loše mišljenje o samoj zajednici, a time su se pojačale predrasude da su Romi NAJVEĆI GUBITNICI. Znači oni su bili osuđeni, nisu imali koristi od mjera i izgubili su mogućnost rada i sa tim povećao se rizik po njihovoj egzistenciji.”
Od nedavno je Albanija zemlja koja bi trebala započeti pregovore o ulasku u Europsku uniju, a sa takvo ponašanje prema manjini sigurno neće imati koristi tijekom samog pregovaračkog procesa.
KOSOVO I ROMSKA PRAVA – PRIČA SAMA ZA SEBE
Kosovo ne može biti ponosno na istoriju dobrog postupanja sa Romskom populacijom. Poznato je da je u periodu nakon vojnog sukoba 1999. godine velik broj Roma protjeran s teritorija Kosova, a mnogi od njih još uvijek žive u Makedoniji, Srbiji, pa čak i u Albaniji i ne mogu se vratiti kućama.
Međutim, intenziviranjem aktivnosti međunarodne zajednice i nevladinih organizacija u posljednjih 20 godina, postignut je određeni napredak i situacija s pravima Roma relativno je bolja. To je potvrdio novinar romskog porijekla iz Prizrena, Denis Galushi, koji je ujedno poznati aktivista za romska prava.

“Što se tiče virusa Covid-19, imamo puno organizacija koje ovih dana pomažu Romima. Mi kao novinari također smo uradili svoj posao. Osobno nisam primijetio nikakvu diskriminaciju Roma u ovom periodu. Oni su prema njima postupali bez ikakve razlike.”
Tačno je da kosovska radiotelevizija zapošljava više novinara romskog porijekla i da se tim temama tretira relativno redovito, ali od ostalih informacija koje smo dobivali od ljudi koji žive na Kosovu, postotak informacija o Romima u doba Kovida-19 nije bio nešto veći nego u Severnoj Makedoniji i Albaniji.
KAKVI SU ROMSKI PROBLEMI U USLOVIMA KOVID-19 KOJE TREBA OBJAVITI?
Sve gore navedene napomene nedavno je primijetio Orhan Usain, iz Vijeća za regionalnu suradnju, odgovornog za Projekt integracije Roma. Prema njegovim riječima, Romima na Zapadnom Balkanu je teže nositi se sa bolešću izazvanom koronavirusom, ali oni i dalje slijede preporuke.
“Osim postojećih problema kao što su nedostatak pristupa čistoj vodi, električnoj energiji, uslovi za obavljanje svakodnevnih aktivnostih radi ostvarivanja prihoda su ograničeni ili potpuno onemogućeni, mnogi Romi rade neprijavljeno, skupljaju sekundarne sirovine, sezonski rad. I uz vladina ograničenja, teško je da svojim porodicama osiguraju hranu, vodu, sanitarne uslove i račune”, rekao je Usain.
Osim toga, obrazovanje je obustavljeno, a nastavni planovi su preneseni na Internet ili državnu televiziju, što predstavlja dodatno opterećenje za mlade Rome koji imaju ograničena sredstva za pohađanje nastave.

“Uz ograničeni pristup internetu, postoji i ograničen pristup informacijama i neinformisanje o posljednjim odlukama vlasti koje se na njih odnose”, rekao je Usain.
On kaže da se Romi, kao i svi ostali građani, pridržavaju mjera i razumiju da je, kada je dio stanovništva ugrožen, cijela regija je u opasnosti.
(portal-udar.net)