Zemljotresi u Turskoj: KORUPCIJA UBIJA!

374
foto: Angelo Giordano/Pixabay
foto: Angelo Giordano/Pixabay

Znamo da korupcija oduzima resurse, ugrožava prirodnu sredinu, izaziva siromaštvo, ali ona takođe ima kapacitet da oduzima živote!

Svjedočili smo brojnim primjerima koji ukazuju da korupcija može biti smrtonosna. Podsjetimo se 2013. i urušavanja tvornice Rana Plaza u Bangladešu gdje su u jednoj zgradi poginule 1134 osobe jer su upozorenja ignorisana, a radnici prisiljeni ući u zgradu punu pukotina. Ili eksplozija u Bejrutu 2020. godine. One su direktan rezultat postupanja odgovornih ili izostanka takvog postupanja naočigled dugogodišnje korupcije i lošeg upravljanja u luci, što je prouzročilo smrt 218 osoba, piše aktivista Transparency International iz Turske, a objavljuje Transpoarentno.ba.

Prema studiji objavljenoj na godišnjicu potresa na Haitiju, izračunato je da se 83% svih smrtnih slučajeva uslijed urušavanja zgrada u potresima u posljednjih 30 godina dogodilo u zemljama koje su izrazito korumpirane. Odgovor na pitanje kako magnituda potresa iznad 7 uzrokuje mnogo više smrtnih slučajeva u zemljama poput Indonezije, Kine, Irana i drugih, zaista leži u korupciji. Loše izgrađene zgrade, nesprovođenje propisa, upotreba nekvalitetnih materijala, nepropisna gradilišta itd. znak su ozbiljnih propusta nadležnih.

Najnoviji primjer potresa koji se pretvorio u katastrofu sa smrtonosnim ishodom je nedavni potres u Turskoj koji se dogodio 6. februara 2023. godine. Tlo koje se trese magnitudom od 7,7 uticala je na područje na kojem je nastanjeno 13,5 miliona ljudi. Do sada je broj nastradalih dosegao 31.000 (i još raste) dok je 120.940 stambenih jedinica urušeno ili oštećeno. Turska je već doživjela još jedan smrtonosni potres 1999. prilikom kog je 18373 ljudi izgubilo život.

Čini se da u međuvremenu važne lekcije nisu naučene, ali, šta se zapravo dogodilo u ove 18 godine?

Građevinska industrija cvjeta u posljednjih 20 godina vlade AKP-a. Iako je građevinarstvo poznato kao jedna od najkorumpiranijih industrija diljem svijeta, u Turskoj je doživjela procvat procvjetala zajedno sa velikim koncesijama za ceste, aerodrome, mostove, bolnice itd koje je davala vlada ove države. Međutim, ceste i zračne luke u područjima potresa, od kojih su neke izgrađene nepromišljeno na trusnom području, urušile su se zajedno sa građevinama u kojima su smještene institucije važne za javni sektor, poput bolnica. Ironično, čak je i objekat u kom je smještena AFAD (Uprava za katastrofe i upravljanje hitnim situacijama) bila među zgradama koje su se srušile.

Mnogi su razlozi koji se mogu vezati za trenutnu tragediju, kao što su pohlepa izvođača, nedostatka kontrole, nekažnjavanja prethodnih propusta, sukoba interesa između građevinskih firmi i nadzornih organa i slično. Sve su to različiti oblici korupcije, koja je vrlo raširena u ovoj zemlji. Sjetimo se da je Turska jedna od zemalja koja stalno pada u Indeksu percepcije korupcije (CPI) u posljednjih 10 godina, i trenutno ima ocjenu 36 i nalazi se na 101. mjestu među 180 zemalja.

Budući da je Turska također zemlja vrlo visokog rizika za potres, jasno je da je potrebno hitno sprovesti temeljne reforme pravnog okvira. Nakon katastrofe 1999. na snagu su stupili novi građevinski propisi za gradnju objekata otpornih na potrese, ali je njihovo provođenje neadekvatno. Činjenica da se u ovom potresu urušio i velik broj novoizgrađenih zgrada može biti samo opis njihove implementacije i obima u kom se oni poštuju. Također, poznata je činjenica da su propisi o prostornom uređenju često mijenjani zbog populističkih mjera najviših državnih organa ali i lokalnih samouprava.

Najnovija mjera sa katastrofalnim posljedicama za cijeli sistem bilo je donošenje propisa kojim se amnestiraju nelegalna gradnja i gradnja mimo regulacionog plana koji su stupili na snagu 2018. unatoč oštrim protivljenjima stručnjaka i predstavnika civilnog društva. Ova uredba o amnestiji predviđala je legalizaciju bespravno izgrađenih objekata prostim plaćanjem naknade vladi. Prema Ministarstvu za prostorno uređenje i građevinarstvo, naknadu je platilo blizu 9 miliona ljudi. Što je još važnije, sam proces nije uključivao nikakvu seizmološku provjeru niti usklađenost sa standardima izgradnje u trusnim područjima te se ta odgovornost prebacila na vlasnike nelegalno izgrađenih objekata. Čak su i zgrade, za koje je izdata obavijest o rušenju zbog neusklađenosti bile uključene u ovaj proces, što se očito pokazalo kao kobna pogreška.

Druga specifičnost predstavlja posebna naknada prikupljanja za posebne namjene od turskog naroda nakon potresa 1999. Kako su izjavili bivši ministri finansija, taj je novac iskorišćen za druge javne radove, odnosno za izgradnju cesta, aerodroma i bolnica koji su se, nažalost, našli među prvim na udaru zemljotresa te su srušeni.

Katastrofe su vrijeme kada se na test stavljaju sposobnosti dobrog upravljanja kao ključnog elementa za sposobnost države da se nosi s krizom. Institucije oslabljene imenovanjima koja se ne temelje na sposobnostima gube kapacitet da obavljaju osnovne funkcije. I to je tačno ono što se trenutno događa sa institucijama nadležnim za spašavanje i raspodjelu humanitarne pomoći u Turskoj.

Hiljade ljudi na terenu tvrde da spasilačke službe nisu reagovale na vrijeme i da im nedostaju organizacijske vještine zbog čega je veliki broj ljudi platilo životom. Navodno, nedavnim smanjenjem državnog budžeta za 2023. sredstva za funkcionisanje AFAD-a također su smanjena za 32%. Za zemlju koja je dobrim dijelom pod visokim rizikom od potresa, takva mjera se, očigledno je, ne može posmatrati kao vizionarsko upravljanjem.

Prirodne katastrofe možda jesu neizbježne, ali korupcija, nemar i loše upravljanje nisu.

U Turskoj je rašireno shvatanje da “nas ne ubija potres, već zgrade”. Vrijeme je da se to promijeni u “ne ubija nas potres, već korupcija…“