Brošura „Strateški pristup za uspjeh kandidatkinja u izbornim kampanjama“ promovisana je danas u zgradi Centralne izborne komisije BiH u Sarajevu.
Adnan Kadribašić, autor brošure, kazao je da je ona nastala kao rezultat nalaza koji su se pojavili u polaznoj studiji koja je utvrdila barijere žena u politici, gdje je prepoznato da, uprkos velikom broju žena u politici i na kandidatskim listama, mali broj njih dobija podršku da razvije svoje političke vještine.
„Političke vještine su ključne da bi se svaki kandidat ili kandidatkinja približili biračkom tijelu, ali ono što smo kroz polaznu studiju također prepoznali jeste da pored tog tereta i obaveze da imaju određene političke vještine, kandidatkinje se susreću sa dodatnim preprekama, a to su rodne predrasude biračkog tijela. To je posebno izraženo na lokalnom nivou, odnosno lokalnim izborima koji su pred nama, gdje biračko tijelo svojim glasovima daje prednost kandidatima muškog spola i zbog toga dođe do gubitka 16 do 30 posto mjesta koje bi inače pripale ženi da nema tih direktnih glasova. Dodatni podaci pokazuju da naše biračko tijelo ima predrasude i smatra da su kandidati muškog spola bolji političari od kandidatkinja“, rekao je Kadribašić.

Studija se prvenstveno bavila zakonodavnom vlasti, i žene u Bosni i Hercegovini su trenutno zastupljene sa oko 21 posto na državnom nivou. Najmanja zastupljenost je na lokalnom nivou gdje je prosjek 18 posto.
„Veliki napredak je ostvaren na kantonalnom nivou gdje je poslije općih izbora 2018. došlo do povećanja broja žena za preko 15 posto, tako da trenutno imamo preko 31 posto žena u kantonalnim skupštinama“, dodao je Kadribašić, ističući da u nekim skuštinama kao što je HNK ima 47 posto žena, što je skoro ostvaren paritet.
Također je podsjetio da je u ukupnoj strukturi stanovništva BiH malo veći broj žena, te da je izlaznost žena i muškaraca na izborima otprilike ista, ali da biračko tijelo ima svoje predrasude i stereotipe, koji imaju veze sa patrijarhalnim vrijednostima, te je istakao da je to razlog zbog kojeg i žene i muškarci ne daju svoj glas ženama.
Lejla Ramić-Mesihović, rukovoditeljica projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“, kazala je da je projekat posvećen ženskom liderstvu.
„Brošura treba da probudi svijest kandidatkinja o tome u čemu se nalaze kada su u kandidatskom procesu. Daje im informacije o našem izbornom sistemu i izazovima u njemu. Želimo da ih osnažimo da bolje raspolažu resursima, da pronalaze resurse za svoju kampanju koji nisu samo svedeni na novac nego na puno drugih stvari poput medijskog prostora, jer smo ustanovili da je tu samo 3 posto žena u predizbornom periodu, kada po zakonu medijski prostor tih mjesec dana postaje resurs političkih partija“, pojasnila je Ramić-Mesihović.

Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, podsjetila je da, iako žene čine 50,11% biračkog tijela, glasaju manje od muškaraca (49,66% na posljednjim Općim izborima 2018.).
„Od ukupno 7497 ovjerenih kandidata na kandidatskim listama žena je bilo 41,60% (ili 3119) ali su rezultati izbora pokazali da je od ukupno 518 mandata ženama pripalo 142 mandata. U Predsjedništvu BiH nikada nije izabrana žena. U Parlamentarnoj skupštini BiH od 42 mandata 7 je pripalo ženama, u Zastupničkom domu Parlamenta FbiH 26 je žena od 98 zastupnika, u RS-u žena je predsjednica , u Narodnoj skupštini RS 15 je žena od ukupno 83 zastupnika, a u skupštinama kantona od 196 mandata 93 su pripala ženama,“ rekla je Hadžiabdić, i istakla da ove brojke ukazuju da žene nisu dovoljno zastupljene u političkom životu.

Brošura je izrađena u okviru projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansira Švedska, a implementiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu sa UN Women BiH, Centralnom izbornom komisijom BiH, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Gender centrom Vlade FBiH, Gender centrom Vlade RS-a i Parlamentarnom skupštinom BiH.
(portal-udar.net)