Život Roma nekad i sad: Vjerovanja, kultura i tradicija

Romi žive složenim skupom pravila koja upravljaju stvarima poput čistoće, poštovanja, časti i pravde. Ova pravila poznata kao "Rromano" i znače ponašati se s dostojanstvom i poštovanjem kao romska osoba. "Rromanipe" je ono što Romi nazivaju njihov pogled na svijet

12707
Romi sa svojom kočijom, Fotografisano u Rheinlandu u Njemačkoj 1935.

Romi su etnički narod koj je posljednih hiljadu godina migrirao širom Europe. Kultura Roma ima bogatu usmenu tradiciju, s naglaskom na obitelj. Često prikazani kao čudnovati i egotični, Romi su se stoljećima suočavali s diskriminacijom i progonom.

Danas, Romi predstavljaju jednu od najvećih nacionalnih manjina u Europi – prema UNICEF-u pretpostavlja se da u Evropi trenutno živi 12 do 15 miliona Roma, a 70 posto njih živi u istočnoj Europi. Pored Roma koji borave u Europi, po nezvaničnim podacima oko milion Roma živi u Sjedinjenim Državama, navodi Time Magazin.

Prema grupi za podršku Romima, Roma Support Group, (RSG) organizacije koju su stvorili Romi za promicanje svijesti o romskim tradicijama i kulturi, “Rom” je riječ koju mnogi Romi koriste kako bi sebe opisali; što u prevodu znači “čovjek”.
Fond za Otvoreno Društvo navodi da druge skupine koje se smatraju Romima također dolaze iz Engleske. “Romanikali”, “Beyash” koji nastanjuju prostore Hrvatske, “Kalé” u Walesu i Finskoj, “Romanlar” iz Turske i “Domari” iz Palestine i Egipta.  Postoji i nomadski narod koji boravi u irskoj, ali ne pripadaju etničkim Romima, ali se često smatraju dijelom grupe.

Romi se ponekad nazivaju i “Cigani”, što je izraz za koji većina pripadnika ovog etničkog naroda smatra da je pogrdan i uvredljiv. Važno je napomenuti da se izraz potiče iz perioda kada se smatralo da Romi potiču iz Egipta.

Stručnjaci se slažu te je opće prihvaćena činjenica da su Romi migrirali u Europu iz Indije prije otprilike 1.500 godina. Istraživanje objavljeno 2012. u časopisu PLoS ONE zaključilo je da romska populacija imaju visoku učestalost određenog Y kromosoma i mitohondrijske DNK koji se mogu naći jedinu kod populacija iz Južne Azije.

Nomadi po potrebi 

Romi su se suočavali sa diskriminacijom od kako postoje, uglavnom zbog njihove boje kože te, su bili  i porobljavani kroz historiju.

Engleski parlament je 1554. godine donio zakon na osnovu kojeg biti “Ciganom” je predstavljalo krivično djelo kažnjivo smrću, prema RSG-u, iz čega se da zaključiti zašto su Romi kroz historiju prikazani kao nomadi.

U mnogim slučajevima, Romi su prikazani kao lukavi, tajanstveni “autsajderi” koji proriču budućnost i kradu prije nego što se presele u sljedeći grad. Zapravo, izraz “cigan” služi kao uvredljiva riječ koja opisuje podlu, beskrupuloznu osobu, navodi RGS.

Kao način preživljavanja, Romi su bili primorani biti stalno na putu. Razvili su reputaciju nomadskog načina života i visoko izolirane kulture. Zbog svog statusa autsajdera i migracijske prirode, malo je pohađalo školu, a pismenost nije bila široko rasprostranjena. Velik dio onoga što je poznato o ovoj kulturi dolazi kroz priče, pjesme i prenose sa koljena na koljeno.

Pored Židova, homoseksualaca i drugih skupina, žrtve nacističkog režima u Drugom svjetskom ratu, bili su i Romi. Njemačka riječ za Rome, “Zigeuner”, izvedena je iz grčkog korijene riječi koja znači “nedodirljiv” i prema tome je grupa smatrana “rasno inferiornom”.

Romi su “lovljeni”  i poslani u kampove kako bi se koristili kao radna snaga ili ubijeni. Tijekom tog vremena, dr. Josefu Mengeleu također je dobio dozvolu za eksperimente sa blizancima i osobama patuljastog rasta  iz romske zajednice.

Prema memorijalnom muzeju Sjedinjenih Država, nacisti su ubijali desetke hiljada Roma na njemačkim okupiranim područjima Sovjetskog Saveza i Srbije. Hiljade Roma poginulo je u koncentracijskim logorima Auschwitz-Birkenau, Sobibor, Belzec, Chelmno i Treblinka.
Bilo je i kampova naziva “Zigeunerlager” koji su bili namijenjeni samo za romsku populaciju. Procjenjuje se da je u Holokaustu poginulo do 220.000 Roma.

Romska kultura

Prema RSG-u, stoljećima su stereotipi i predrasude negativno utjecali na razumijevanje romske kulture. Također, budući da Romi žive raspršeni među drugim populacijama u mnogim različitim regijama, na njihovu etničku kulturu utječe interakcija s kulturom okolnog stanovništva. Unatoč tome, u romskoj kulturi postoje neki jedinstveni i posebni aspekti.

Duhovna uvjerenja 

Prema navodima Fondacije Otvoreno društvo, Romi ne slijede jednu vjeru. Umjesto toga, često prihvaćaju prevladavajuću religiju zemlje u kojoj žive, i opisuju se kao “mnoge zvijezde razbacane u očima Boga”. Neke romske skupine su katolici, muslimani, protestanti, evangelisti, baptisti itd.

Romi žive složenim skupom pravila koja upravljaju stvarima poput čistoće, poštovanja, časti i pravde. Ova pravila poznata kao  “Rromano” i znače ponašati se s dostojanstvom i poštovanjem kao romska osoba. “Rromanipe” je ono što Romi nazivaju njihov pogled na svijet.

Jezik

Iako su romske skupine raznovrsne, svi govore  jedan jezik, nazvan Rromanes. Rromanes ima korijene  u sanskrtističkim jezicima, a odnosi se na hindski, pandžijski, uranjski i bengalski, navodi RSG.

Hijerarhija

Tradicionalno, od 10 do nekoliko stotina proširenih obitelji čine grupe, ili kumpanias, koji putuju zajedno u karavanima. Manji savezi, nazvani vitsas, formirani su unutar grupa i sastoji se od obitelji koje su okupljene zajedničkim porijeklom.

Svaku grupu vodi voivod(a), koji je izabran. Ta osoba je njihov poglavica. Starija žena u grupi, nazvana phuri dai, brine o dobrobiti ostalih žena i djeci grupe. U nekim skupinama, starješine rješavaju sukobe i daju kaznu, koja se temelji na konceptu časti. Kazna može značiti gubitak ugleda i najgorem protjerivanju iz zajednice.

Obiteljska struktura

Bliske obiteljske veze veoma su važne za Rome. Romska Fondacija navodi kako Romi nikada nisu imali zemlju, niti kraljevstvo, ni republiku, to jest, nikada nisu imala uprave koja provodi zakone ili uredbe. Za Rome, osnovnu ‘jedinicu’ čine obitelj i obiteljska loza.

Zajednice obično uključuju članove proširene obitelji koji žive zajedno. Tipična jedinica domaćinstva može uključivati ​​glave obitelji i suprugu, njihove oženjene sinove i kćeri sa svojom djecom i neoženjenu mladu i odraslu djecu.

Romi se obično žene mladi – često kao tinejdžeri – i mnogi brakovi su dogovoreni. Vjenčanja su obično vrlo detaljna i razrađena, uključujući vrlo veliku i šarenu haljinu za mladenku i njezine brojne polaznike. Iako se tokom faze udvaranja, djevojke potiču da se oblače provokativno, seksualni odnosi nisu dozvoljeni prije braka, piše The Learning Channel. Neke su grupe izjavile da djevojke mlađe od 16 godina niti muškarci mlađi od 17 godina ne bi trebali stupati u brak prije navedene dobne granice, navodi BBC.

Gostoljubivost

Tipično, Romi vole bogatstvo. Romska kultura naglašava prikaz bogatstva i prosperiteta. Romkinje imaju tendenciju da nose zlatni nakit i kape ukrašene novcem. Domovi će često imati prikaz vjerskih ikona, sa svježim cvijećem i zlatnim i srebrnim ukrasima. Ovi se prikazi smatraju časnim i znakom sreće.

Podjela i prenos uspjeha na druge također se smatra časnim, a domaćini će pokazati gostoprimstvo nudeći hranu i darove. Velikodušnost se promatra kao investicija u mrežu društvenih odnosa na koje se obitelj možda mora osloniti u problematičnim vremenima.

Romi danas

Iako još uvijek postoje putujuće grupe, sada se uglavnom koriste automobili i kamp kućice za kretanje od mjesta do mjesta, umjesto konja i kočija koji su se koristili u prošlosti.

Danas je većina Roma smještena u kuće i teško ih je razlikovati od općeg stanovništva. Zbog stalno prisutne diskriminacije, mnogi ne priznaju svoje korijene javno i samo ih otkrivaju drugim Romima. 

Iako ne postoji fizička zemlja povezana s romskim narodom, Međunarodna Romska Unija službeno je osnovana 1977. godine.

2000-te godine,  Svjetski Romski Kongres, službeno je proglasio Rome neteritorijalnim narodom.

Tokom Dekade Roma (2005-2015), 12 europskih zemalja preuzele su obavezu uklanjanja diskriminacije nad Roma. Napori usmjereni na obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu i stambenu situaciju, kao i temeljna pitanja siromaštva, diskriminacije i rodne jednakosti. Međutim, prema navodima RSG-a, unatoč inicijativi, Romi se i dalje suočavaju sa  diskriminacijom.

Prema izvješću komisionara Vijeća Europe za ljudska prava, navodi se da je “sramotan  nedostatak provedbe i implementacije programa u vezi s ljudskim pravima Roma… U mnogim zemljama govor mržnje, uznemiravanje i nasilje nad Romima su uobičajeni”.

Osmi april je datum koji predstavlja Međunarodni dan Roma, dan podizanja svijesti o problemima s kojima se susreće romska zajednica i naravno proslave romska kultura i tradicija.

(Tekst smo preuzeli sa stranice www.livescience.com)