Zvizdić: Izmjenama Krivičnog zakona BiH preventivno djelovati na govor mržnje

Izmjene Krivičnog zakona stoga, kaže, imaju za cilj da prošire opseg inkriminirajućeg govora mržnje na nivou cijele BiH i to na način da to ne bude samo nacionalna, rasna i vjerska mržnja, već i svaki drugi oblik mržnje koji je usmjeren prema pojedincu ili pripadniku grupe zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, jezika, boje kože, spola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili bilo koje druge osobine

692

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je danas principe Prijedloga zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH na prijedlog dopredsjedavajućeg Doma Denisa Zvizdića (SDA) kojim bi se trebalo regulirati pitanje govora mržnje.

Zvizdić je, obrazlažući predloženi zakon, podsjetio da je Predstavnički dom krajem prošle godine usvojio njegovu inicijativu kojom je Vijeće ministara BiH zaduženo da u roku od 60 dana u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog zakona o sprečavanju govora mržnje na internetu, koji će biti usklađen sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, preporukama i konvencijama Vijeća Evrope, pravnom stečevinom Evropske unije i uspješnim praksama zemalja Evropske unije.

Dodao je da je, imajući u vidu da Vijeće ministara BiH nije uputilo u proceduru takav zakon, pristupio izradi izmjena Krivičnog zakona BiH, kako bi pokušao preventivno djelovati na sprečavanje govora mržnje koji je sada u javnom prostoru prisutan više nego ikada ranije.

Zvizdić je napomenuo da je u važećem Krivičnim zakonom BiH inkriminirano samo krivično djelo „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“, što nije dovoljno s obzirom da se ne kriminalizira svaki drugi oblik mržnje u javnom diskursu već samo nacionalna, rasna i vjerska mržnja.

Izmjene Krivičnog zakona stoga, kaže, imaju za cilj da prošire opseg inkriminirajućeg govora mržnje na nivou cijele BiH i to na način da to ne bude samo nacionalna, rasna i vjerska mržnja, već i svaki drugi oblik mržnje koji je usmjeren prema pojedincu ili pripadniku grupe zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, jezika, boje kože, spola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili bilo koje druge osobine.

Nakon što je Zvizdić obrazložio predloženi zakon, nije bilo interesa poslanika da diskutiraju o njemu.

Diskusiju poslanika Nermina Nikšića (SDPBiH) potaknuo je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.

Nikšić je, između ostalog, kazao da se najčešći problemi kod primjene Zakona o javnim nabavkama javljaju kod ugovornih organa koji imaju problem zbog odredbi koji reguliraju postupak pravne zaštite, shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama, pa se u praksi često dešava da se određeni postupci duži vremenski period ne mogu završiti.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, razlozi za njegovo donošenja sadržani su u činjenici da je to jedan od 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji te zbog daljnje harmonizacije s direktivama EU.

Također je navedeno da će se njime izvršiti i harmonizacija antikorupcijskih mjera te povećanje transparentnosti, kroz objavu planova nabavki na jednom mjestu, praćenje realizacije ugovora, kao i svih promjena vezano za realizaciju ugovora, jer su stvorene pretpostavke za sve objave definirane Zakonom budu na portalu javnih nabavki.

Na dnevnom redu današnje sjednice su i tri prijedloga zakona koje je predložio Klub poslanika  Demokratske fronte i to prijedlozi zakona o Visokom tužilačkom vijeću BiH, o Visokom sudskom vijeću BiH i o Uredu disciplinskog tužioca, za koje je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma drugi put dostavila negativno mišljenje.

Poslanici nisu iskazali interes za razmatranje komisijskih izvještaja o predloženim zakonima, a nakon što iscrpe raspravu o svim tačkama dnevnog reda, poslanici će se izjasniti o svakoj od njih.

(FENA)